NEVIDLJIVA MULTIPLA SKLEROZA: Ova bolest je tiha, a često i nepredvidljiva!

iStock

Multipla skleroza je nepredvidiva bolest, a često je nazivaju i nevidljivom bolesti. Riječ je o korničnoj upalnoj bolesti središnjeg živčanog sustava, a često upala oštećenja mogu zahvatiti veliki i mali mozak. Ova bolest se javlja bez obzira na godine, a najviše je slučajeva zabilježeno od osamnaeste do pedesete godine života.

U svijetu oko 2,3 milijuna ljudi boluje od MS-a, dok epidemiološke studije sada ukazuju da u Republici Hrvatskoj ima više od 6000 oboljelih. po čemu spadamo u zemlje visoke prevalencije bolesti.

Manji broj bolesnika, do 15%, ima progresivni poremećaj bolesti od početka, koji se naziva primarni progresivni MS (PPMS), u kojem dominiraju smetnje hoda i ravnoteže. Za ovaj klinički oblik MS-a karakterističan je početak u nešto starijoj dozi (iza 40.godine) te jednako oboljevaju muškarci i žene.

Dijagnoza MS-a postavlja se na temelju kliničke slike, nalaza MR-a mozga i vratne kralježnice te nalaza lumbalne punkcije u kojoj tražimo prisutnost takozvanih oligoklonalnih traka u likvoru.

Kako nastaje multipla skleroza?

MS je heterogena, multifaktorijalna, imunološki posredovana bolest uzrokovana kompleksnim interakcijama gena i okoliša. Genetski čimbenici, posebno prisutstvo HLA-DRB1 haplotipa dovodi se u vezu s pojavom MS-a, no važno je istaknuti da MS nije genetska bolest te da je ukupan doprinos svih gena do 25% u pojavi bolesti.

Što znači da je multipla skleroza autoimuna bolest?

Svi gore navedeni etiološki čimbenici zajedno vode u upalnu reakciju u kojoj sudjeluju limfociti T i limfociti B, čija aktivnost i izlučivanje upalnih medijatora djeluje na razvoj oštećenja krvno – moždane barijere zbog čega dolazi do povećanje propusnosti iste te ulaska upalnih stanica u CNS.

Ovakvo upalno zbivanje vodi u oštećenje mijelinske ovojnice a progresijom bolesti dolazi do potpunog i nepovratnog propadanja živčanih stanica.

Prvi mogući znakovi koji upućuju na multipla sklerozu

Vrtoglavica
Ovo je uobičajen simptom za multipla sklerozu posebice. Ovdje se ne radi o uobičajenim vrtoglavicama koje svi nekad iskusimo već se pojavi odjednom s vrlo intezivnom boli. Često može izazvati mučninu ili povraćanje. Najbolje je posjetiti obiteljskog doktora, i potražiti savjet ukoliko imate česte i izražene vrtoglavice.

Umor
Ovaj simptom može trajati mjesecima i utjecati na vašu koncentraciju u tolikoj mjeri da ne možete obavljati svakodnevne zadatke.

Trnci po tijelu i mravci
S obzirom da multipla skleroza najviše napada centralni živčani sustav, to utječe na živce, pa tako nastaju mravci i utrnulost u tijelu. Često pacijenti kojima je dijagnosticirana multipla skleroza imaju osjećaj kao da hodaju sitne životinjice po njima tj. bube ili mravi.

Izražene upale mjehura
Većina oboljelih od od multiple skleroze ima probleme s mjehurom. Često se može javiti i proljev ili zatvor, uz izražen pritisak nad mjehurom.

Što oboljeli od multiple skleroze smiju, a što ne?

Još jednom ističem važnost pravovremenog liječenja MS-a. Liječenje MS-a značajno se promjenilo u zadnjih pet godina kada su registrirani lijekovi tzv. druge linije liječenja kojima se značajno utječe na smanjenje stope relapsa i smanjenje progresije onesposobljenosti.

Neophodno je rano liječenje MS-a budući da svi registrirani lijekovi djeluju na upalnu fazu bolesti, dok za kasnu neurodegenerativnu fazu nije za sada registriran lijek.

Osobama s MS-om svakako savjetujemo prestanak pušenja ili značajno smanjenje istog kao i održavanje optimalne tjelesne težine. Što se tiče prehrane nema dokaza za specifične dijete već se savjetuje mediteranska prehrana kojom smanjujemo rizik hipertenzije, hiperlipidemije te dijabetesa.

Također savjetujemo uzimanje vitamina D u dozi do 4000IU dnevno. Oboljelima se preporuča fizička aktivnost i vježbanje uz poštivanje individualnih tjelesnih ograničenja kao i izbjegavanje pregrijavanja tijela.

Multipla skleroza je još uvijek neizlječiva bolest

Danas, na sreću postoji deseci lijekova za liječenje multiple skleroze koji mogu usporiti progresiju bolesti, no veliki je izazov i za pacijente i liječnike zapravo odabrati onaj lijek koji će najbolje djelovati na osobu s obzirom da su to lijekovi koji imaju i snažne nuspojave.

Uz to, još uvijek postoje mnoge druge nezadovoljene potrebe oboljelih od MS-a koje svakodnevno utječu na život pacijenata.

Primjerice, veliki izazov za svakog pacijenta je suočavanje s bolešću, što uvelike utječe i na psihičko stanje oboljele osobe, stoga je potrebna jača i sustavnija podrška u tom području.

Osim toga, važno je upravljanje svojom bolešću, a istovremeno suočavanje s još uvijek velikom stigmom u društvu.

Nažalost, unatoč brojnim aktivnostima usmjerenima k podizanju svijesti javnosti o ovoj bolesti, još uvijek se gotovo svakodnevno susrećemo s iskustvima ljudi koji nailaze na veliko nerazumijevanje u okolini.


Komentari