Mistični Zagreb – često se može čuti ovakav opis naše metropole. Neke priče iz prošlosti Zagreba zaista ostavljaju bez teksta, a često i bez racionalnog objašnjenja.
Vila Pongratz, bolnica Brestovac, vila Auer, Jurjevsko groblje, Bolničko groblje samo su neki od misterija o kojima se uvijek priča. Stoga vam narednih dana donosimo priče o ovim vječnim zagonetkama našega grada.
Vila Auer
Kažu da glasine o čudnoj energiji koja vlada u vili Auer na Britanskom trgu traju još od davne 1903. godine, odnosno od početka njezine gradnje. Nalazi se na lokaciji između Nazorove ulice i Rokova perivoja, gdje je nekad bilo groblje. U blizini je bila i mrtvačnica. Ostaci groblja preseljeni su 1907. godine, ali ostale su priče o neobičnim zvukovima, plaču i jecajima koji se čuju iz vile Auer.
Mnoge je i danas teško razuvjeriti da tu kuću ne nastanjuju duhovi. Govori se da je ukleta jer je sagrađena na groblju. Neki su uvjereni kako se u njoj netko smije, plače, lupa…, te da su čuli lance ili nekakvo sablasno škripanje.
Vila je obnovljena prije desetak godina, a njezin vlasnik Zdravko Raškaj tada je izjavio da u toj kući od 240 četvornih metara nema ničeg nadnaravnog. “Kakvi duhovi. To su bapske priče”, kazao je Raškaj dodajući kako je priču o duhovima proširila jedna susjeda koja je htjela kupiti vilu, nadajući se da će joj stravičnim glasinama spustiti cijenu.
Novinari su u to vrijeme razgovarali i s tada posljednjim živim potomkom obitelji Auer, Evom Sedak. Međutim, ona im je samo suzdržano rekla da o toj kući ne zna ništa niti da je to zanima.
Inače, Vilu Auer projektirao je slavni arhitekt Viktor Kovačić. On je jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata. Neka od njegovih važnijih zagrebačkih djela su Crkva sv. Blaža, palača Burze, kuća Frank, palača Slaveks i uređenje Jezuitskog trga. Iako je vila Auer bila prva obiteljska kuća koju je Kovačić izveo i kojom je počelo naseljavanje Rokova perivoja, dugo je bila izostala njezina konzervatorska zaštita.
Ferdinand i Amelia Auer, bogata građanska obitelj, početkom 20. stoljeća kupila je brdašce između Britanskog trga i Zamenhofove ulice, a ova vila bila je prva od četiri istoimene koje će obitelj sagraditi u Nazorovoj, a u kojima su živjeli njihovi sinovi, secesijski slikar Robert Auer, arhitekt Bela Auer te Koloman, koji je od oca naslijedio tiskaru u kojoj su bile tiskane prve zagrebačke razglednice.
Kao što smo već spomenuli, tek četiri godine nakon gradnje prve vile Auer, groblje na kojem je sagrađena ekshumirano je i preseljeno. U većini objavljenih tekstova o toj “kući duhova” spominju se i dva portreta Roberta Auera, zakačena na hrđavim šiljcima pokraj minijaturnih tavanskih vrata. Novi vlasnik rekao je da prije renoviranja nisu našli nikakve slike. “Samo gole zidove”, dodao je.
“Ukleta” vile Auer nekad je slovila kao najljepša u tom dijelu grada. Nalazi se na razmeđi između Nazorove ulice i Rokova perivoja, koji je ime dobio po zavjetnoj kapeli svetog Roka. Nju su građani podignuli 1655. godine kako bi ih svetac zaštitio od kuge. Oko kapelice bilo je groblje, gdje su isprva ukapali siromašnije župljane, a zatim i ostale građane te neke uglednike. Uz tu crkvicu bio je pokopan i Vatroslav Lisinski.
Na zemlji oko vile Auer postoji izvor na koji su obližnji stanari nekada davno išli po vodu kad bi bila nestašica. Njeno dvorište bilo je obraslo i skrivalo je komade nadgrobnih spomenika. Zastrašujuće glasine o plaču, škripanju i smijehu koji su dopirali iz unutrašnjosti vile pridonijeli su mitovima koji su se vezali za nju.
Njezin tadašnji zapušteni izgled i jeziva unutrašnjost opravdavali su svakakve priče. Svojevremeno je bila dom i beskućnicima te zagrebačkim klincima koji su iz znatiželje odlazili u napuštene prostorije vile u potrazi za tajnovitim stanarima. Rokovo groblje službeno je zatvoreno 1887. godine, kad je prema gradskim planovima na tom mjestu trebao biti javni perivoj. Planovi su se odgađali iz godine u godinu, a groblje je propadalo. Do 1912. godine pojedini nadgrobni spomenici su se izmještali na današnji Ilirski trg.
Na temeljima nacrta arhitekta Viktora Kovačića današnji izgled Rokova perivoja osmislio je Mihajlo Kranjc 1994. godine.
