Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu jučer je obilježio 120 godina svog djelovanja svečanom akademijom, koja je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović te je okupila mnogobrojne visoke uzvanike, znanstvenike i suradnike, studente i djelatnike te ostale goste. Uzvanike je na početku pozdravio prof. dr. sc. Tibor Pentek, dekan Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, a uzvanicima su se obratili i Krunoslav Jakupčić, izaslanik predsjednice Republike Hrvatske i predsjednik Uprave Hrvatskih šuma, Damir Felak, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i saborski zastupnik, dr. sc. Željko Kraljičak, izaslanik predsjednika Vlade te potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Damir Boras, rektor Sveučilišta u Zagrebu te akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
„Šumarski fakultet jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj i od svojih početaka daje nemjerljiv doprinos razvoju šumarske i drvno-tehnološke struke. Naš je fakultet nepresušan izvor visokoobrazovanih šumarskih i drvno-tehnoloških stručnjaka, konkurentnih ne samo na tržištu rada Republike Hrvatske, već i Europske unije, čime daje izniman doprinos gospodarstvu Hrvatske, ali i razvoju društva u cjelini. Realizacija brojnih znanstvenih i stručnih projekata, održavanje mnogih stručnih skupova te plodonosna izdavačka djelatnost koja obuhvaća znanstvene časopise, sveučilišne udžbenike, priručnike, monografije, brošure, autorske knjige i zbornike radova samo su dio aktivnosti u kojima sudjeluju naši profesori, docenti, predavači, suradnici i studenti. Svima njima, sadašnjim, bivšim i budućim studentima i djelatnicima, čestitam ovu veliku obljetnicu i veselim se novim uspjesima koji su pred nama“, izjavio je dekan Šumarskog fakulteta prof. dr. sc. Tibor Pentek.
Šume i šumska zemljišta dobra su od iznimnog interesa za Republiku Hrvatsku te su zaštićena i Ustavom Republike Hrvatske. Rasprostiru se na oko 2.700.000 hektara, što čini oko 47 posto ukupne kopnene površine naše države. Šume u Hrvatskoj odlikuje velika biološka raznolikost, a 95 posto naših šuma prirodnog je porijekla. Šume su posebno važne u ruralnim područjima Republike Hrvatske jer osiguravaju mogućnost zapošljavanja u šumarstvu i drvnoj industriji, što može pozitivno utjecati na smanjenje trenda depopulacije ruralnih područja. Šumarstvo i drvna industrija, naime, zapošljavaju oko 45.000 ljudi.
Šumarska nastava u Hrvatskoj dobila je sveučilišni status 20. listopada 1898. godine otvorenjem Šumarske akademije pri ondašnjem Mudroslovnom (danas Filozofskom) fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Zahvaljujući unapređenju nastavnog, znanstvenoistraživačkog i stručnog rada, usavršavanju studijskih programa, povećavanju infrastrukturnih kapaciteta i ljudskih resursa, objavi znanstvenih radova i knjiga te razvijanju suradnje s mnogim relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama i pojedincima, Šumarski fakultet od svojih početaka daje izniman doprinos razvoju šumarske i drvnotehnološke struke. Do danas ga je završilo više od 7,5 tisuća diplomiranih inženjera, odnosno magistara inženjera šumarstva i magistara inženjera drvne tehnologije, obranjeno je oko 400 magistarskih i specijalističkih radova i oko 250 doktorskih radova.
Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu danas provodi tri preddiplomska sveučilišna i jedan preddiplomski stručni studij, četiri diplomska studija, jedan poslijediplomski doktorski te veliki broj poslijediplomskih specijalističkih studija. Fakultet trenutno zapošljava više od 200 djelatnika, a na svim studijima studira oko 800 studenata na dvama odsjecima, Šumarskom i Drvno-tehnološkom. Fakultet obuhvaća 6 Zavoda na Šumarskom te 5 Zavoda na Drvno-tehnološkom odsjeku, ima i 21 laboratorij od čega su dva akreditirana, kao i šumski vrt, arboretum i rasadnik ukupne površine 7 hektara.
Šumarski fakultet samo u Zagrebu, na dvjema bliskim lokacijama, raspolaže s oko 24.000 četvornih metara prostora. Dodatni se prostori nalaze i na pet fakultetskih nastavno-pokusnih šumskih objekata u Zagrebu, Zalesini, Lipovljanima, Velikoj i na Rabu, u okviru kojih fakultet gospodari s oko 3.500 hektara šuma posebne namjene, šuma namijenjenih prvenstveno nastavnom i znanstvenoistraživačkom radu, i to u svim najvažnijim klimazonalnim šumskim zajednicama Hrvatske. U sastavu nastavno-pokusnih šumskih objekata nalaze se i dva lovišta površine gotovo 10.000 hektara koja služe prvenstveno za potrebe nastave i znanstvenih istraživanja. Vrlo česta terenska nastava samo je jedna od posebnosti koja Šumarski fakultet razlikuje od ostalih fakulteta, a s obzirom na to da se izvodi u sklopu većine kolegije, studenti tijekom studija obiđu gotovo sve krajeve Republike Hrvatske. Pritom studenti Šumarskog odsjeka većinom obilaze zaštićena područja, poput nacionalnih parkova, parkova prirode i drugih, dok studenti Drvno-tehnološkog odsjeka obilaze drvno-tehnološke pogone i tvrtke koje se bave izradom namještaja. Također, terenske se nastave često održavaju u drugim zemljama, primjerice u Češkoj, Austriji, Njemačkoj, Mađarskoj, Italiji i Sloveniji.
Uz svečanu akademiju, u okviru proslave obljetnice održat će se i međunarodno znanstveno savjetovanje koje će u petak 19. listopada okupiti brojne domaće i strane stručnjake i znanstvenike u raspravama i radionicama pod zajedničkom temom „Položaj i perspektiva šumarstva i drvne tehnologije u 21. stoljeću“.
