Društvo puno predrasuda: ‘Potrebno je educirati ljude i otkloniti stigmu za psihičke poremećaje’

FOTO: sharecare.com

Vodeći poremećaji su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji.

Stigma za poremećaje mentalnog zdravlja postoji i danas, a ljudi se toga često srame ili se boje o tome pričati, zbog čega problem postaje još veći.

O ovoj smo problematici razgovarali sa psihologinjom Ivanom Merlin.

“Kao i u svijetu, tako i u Hrvatskoj vodeći poremećaji su poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji. Ljudi se najčešće bore s depresijom, tjeskobom, napadajima panike, a u Hrvatskoj je čest i PTSP. Zašto je to tako, možemo samo pretpostavljati“, kazala nam je psihologinja.

‘Poremećaji mogu imati svoju biološku i psihološku osnovu’

Psihologinja nam je pobliže objasnila kakve promjene i znakovi spadaju pod biološku i psihološki osnovu.

Pod biološku osnovu bi spadale promjene u ravnoteži neurotransmitera (kemijskih glasnika koji prenose poruke između živčanih stanica) ili se radi o nasljednoj komponenti. Kada govorimo o psihološkim osnovama, najčešće se radi o iskrivljenom, negativnom pogledu na svijet, pretjeranoj i negativnoj generalizaciji događaja i slično.

Također, situacije gdje se ljudi bore za egzistenciju, ne uspijevaju zadovoljiti potrebe za sigurnošću ili ljubavlju i pripadanjem svakako može dovesti do depresije. Potrebno je naglasiti kako poremećaj podrazumijeva određene simptome koje propisuje DSM V (Dijagnostički i statistički priručnik za duševne poremećaje) (2014): gubitak interesa, depresivno raspoloženje veći dio dana i to gotovo svakodnevno, razmišljanje o suicidu ili samoozljeđivanju, promjene u težini, poteškoće sa spavanjem, koncentracijom i dr. tijekom istog dvotjednog razdoblja“, objašnjava naša sugovornica.

FOTO: freephotos.atguru.in
FOTO: freephotos.atguru.in

Svatko od nas u životu može proći kroz depresivno raspoloženje a da se ne radi o poremećaju. Dok nas naše poteškoće ne ometaju u našim svakodnevnim obvezama i funkcioniranju, ne možemo govoriti o poremećaju.

Depresija – poremećaj rasoloženja

Depresija se, objašnjava psihologinja, najčešće javlja u dobi između 40. i 50. godine života i češće se javlja kod žena nego muškaraca. No, dodaje, može se javiti i kod djece.

Rijetko se javlja kod predškolaca, a nešto češće javlja kod školske djece, dok se učestalost povećava u adolescenciji. Prema istraživanjima, djevojke od 16 godina imaju dvaput veću vjerojatnost razvoja simptoma depresije od dječaka“, istaknula je Merlin.

Također napominje da se depresija može javiti iz nekoliko razloga i može imati genetsku osnovu ili je takav utjecaj okoline.

‘Mladenački idealizam’ i mladi na udaru psihičkih bolesti

Kod adolescenata je bitno napomenuti kako razlozi mogu biti stvarni ili doživljeni gubitak nekog važnog odnosa ili gubitak samopoštovanja. Kada promotrimo kako adolescenti imaju jedan važan zadatak, a to je formiranje ličnosti i pronalazak svoje uloge u društvu, onda možemo shvatiti da je to razdoblje veliki izazov za mladog čovjeka, te se mogu javiti neka depresivna raspoloženja. Velike životne promjene u kojima se ne snalazimo mogu predstavljati okidač za depresivno raspoloženje, ali i poremećaj. Takva velika životna promjena može biti i odlazak na studij, posebno odlazak u novi grad, novo okruženje”, ističe psihologinja.

Mladi mogu biti ‘na udaru’ zbog velikih promjena koje se događaju u tom razdoblju života, objašnjava psihologinja Ivana Merlin, kao što su kognitivne, emocionalne i socijalne promjene.

Razvijaju svoje kritičko mišljenje, shvaćaju svijet oko sebe i javlja se mladenački idealizam, u isto vrijeme pokušavaju izgraditi vlastiti identitet, odvajaju se od roditelja i veću važnost pridaju svojim vršnjacima. Uz sve to, mladi često osjećaju pritisak društva u kojem je potrebno biti uspješan. Te sve promjene mogu izazvati negativna emocionalna stanja.”

No, srećom, kaže kako većina mladih ipak prođe kroz sve ove promjene uspješno.

theunboundedspirit.com
theunboundedspirit.com

Utjecaj tehnologije na psihičko zdravlje

Pitanje razvoja tehnologije i utjecaja na psihičko zdravlje se, napominje psihologinja, još provjerava i ispituje.

Znamo da ukoliko djeci u pretjeranoj količini damo pristup agresivnim porukama ili ponašanju, to može dovesti do povećane agresije kod same djece, no hoće li drastično porasti broj psihički oboljelih, vrijeme će reći. Svakako da se događaju promjene u psihičkom životu razvojem tehnologije, no, na nama je kakve će te promjene biti. Veliku ulogu imaju roditelji, a kasnije i tete u vrtiću, učitelji i nastavnici upravo u usmjeravanju prema pravilnom korištenju tehnologije“, zaključuje psihologinja Ivana Merlin.

Potrebno je educirati mlade i njihove roditelje o psihičkom zdravlju koje je često zanemareno kako bismo otklonili stigmu za psihičkih poremećaja. Danas postoji dosta predrasuda o samim psihičkim poremećajima, oboljelima, pa i o osobama koje vode brigu o psihičkom zdravlju, dakle, psihijatrima i psiholozima. Postoji nedostatak psihologa u vrtićima, osnovnim i srednjim školama, a smatram kako bi trebali biti uključeni u rad svih odgojno-obrazovnih institucija. Potrebno je na vrijeme prepoznati simptome i pomoći svakome tko ima bilo kakvih poteškoća, a to je moguće jedino uz edukacije i rad s liječnicima, psihijatrima i psiholozima.

Komentari