Darijo Brzoja pravi je primjer svjesnosti o klimatskim promjenama: ‘Životinje ne konzumiram desetak godina, moji razlozi su etički, okolišni i razni’

Darijo Brzoja prepoznatljivo je lice Nove TV. Punih 15 godina ulazi u dnevne boravke gledatelja i uvelike sudjeluje u kovanju njihovih planova, tako na primjer ako meterolog Brzoja prognozira kišu za vikend, ništa od izleta u prirodi. Ako prognozira kišu za naredne dane, kišobran i čizme bit će naši suputnici. O prognozi vremena, poslu na televiziji, klimatsim promjenama, veganstvu i omiljenim mjestima u Zagrebu Darijo je pričao za Zagreb.Info.

Od 2006. godine ste zaposleni na Novoj TV, koliko ste se promijenili, naučili, razvili svoj stil, stekli odnos s gledateljima kada se osvrnete? Što bi Darijo danas poručio onome koji je tek kretao u televizijske vode? 

Iskustvo nas čini bogatijima i pametnijima, ako smo voljni učiti na tom putu. Na život gledam upravo tako, kao cjeloživotno učenje. Roditelji su mi usadili ljubav i to je nepromjenjivo središte oko kojeg gradim sve ostalo. Vjerujem da sam godinama stekao neke vještine, ponešto naučio, da pametnije promatram atmosferu i atmosferske procese i da poslu pristupam etično i profesionalno. Ne mislim da u životu možete preskočiti stepenice, a da se ne poskliznete, tako bi i nekakav savjet prošlom “ja” vjerojatno prošao neprihvaćen, život morate osjetiti na svojoj koži, i uspone i padove, to je naprosto proces koji vas gradi. Zato su i klinci tvrdoglavi na savjete roditelja, život je istraživanje, a to radimo sami.

Koliko ste se usavršili u pogađanju prognoze? Sjećate li se nekog većeg propusta
možda? Traže li vas prijatelji ili kolege da im kažete prognozu?

Prognozu ne pogađamo. Izrađujemo je iz karata i prognostičkih materijala, poznavajući
procese u atmosferi i način na koji se manifestiraju u vremenu. Međutim, vrijeme je nekad
teže prognozirati, nekad lakše, ovisno o situaciji. No uvijek je riječ o najboljoj mogućoj
procjeni. Kako je atmosfera izrazito kompliciran sustav, a jednadžbe koje opisuju procese
koji se u njoj događaju vrlo osjetljive na početne uvjete, neke prognoze se ne ostvare. To su objektivne poteškoće ovog posla i ograničenja sustava u kojem živimo. No većinom smo
ipak vrlo dobri. Prognoze su danas bolje i preciznije nego ikad. Ako meteorolog u glavi ima
sliku, propusti se ne događaju, no dogode se situacije koje nisu mogle biti predviđene. I to
je ono što je ljudima najteže razumjeti. No zato ipak treba znati malo fizike, programiranja, i to nije jednostavno. Sjećam se jednog mikro sustava koji je Zagrebu donio snažan pljusak, dok ni kapi kiše nije palo nigdje u okolici. Vjerojatnost za pljuskove taj dan je bila vrlo mala. No, taj snažan pljusak ipak se dogodio, a kako je mnogima pokvario poslijepodne, ostao je zabilježen kao bitan.

Foto: Nova TV

Jeste li meteoropat? Ljetni ili noćni tip osobe? Koji dio dana i koje vrijeme i godišnje doba vam je najdraže?

Nekad su promjene vremena mnogo više utjecale na mene, no to se godinama promijenilo.
Volim sva godišnja doba i svako doba dana. Preferiram jutro, ali ako ću biti iskren, zapravo
volim što se život događa u ciklusima, tako da nam nikad nije dosadno. I dan – noć, i ljeto –
zima. Što smo više sinkronizirani s prirodom, to više razumijevamo i cikluse u našim
životima. Sve ima svoj početak, rast, doba kad bereš plodove i onda zimski san. Kad to
prihvatimo, život postane mnogo opušteniji i zabavniji. Na tom još uvijek radim.

Koliko su se od početka vaše karijere pa do danas ubrzale klimatske promjene? Kolika je stvarna opasnost? Do koje mjere su ljudi nesvjesni koliko njihovo ponašanje može škoditi zemlji? Što vi radite na dnevnom planu, a što kada se uzme šira slika, po pitanju ekologije i očuvanje zemlje?

Klima se mijenja i to je neosporna činjenica. Ono na čemu bi po meni trebao bit fokus je
prilagodba i stvaranje otpornosti civilizacije na buduće klimatske i druge uvjete. Ovo je malo šira priča i klima je samo jedan njezin dio. Isto kao što su zagađenje zraka i prekomjerne emisije stakleničkih plinova samo jedan komadić koji nam pokazuje kako se odnosimo prema jedinom planetu kojeg imamo. Otpornost moramo stvarati decentralizacijom sustava. Primjerice, svaka regija mora biti sposobna proizvesti svoju hranu ili barem veći dio. Na taj način, nismo ovisni o događajima u Španjolskoj ili drugdje, a i hrana ne mora biti transportirana s jednog kraja svijeta na drugi što zahtjeva energiju i nepotrebno zagađuje okoliš. No, kako je ovaj sustav vezan i uz gospodarstvo, pa pravni sustav, pa EU, konkurentnost tržišta i drugo, civilizacijski problem okoliša nećemo riješiti ako ne transformiramo u potpunosti način na koji živimo. Novi sustavi se grade, postoje i izviru, ja se samo nadam da će tranzicija biti što bezbolnija i da je na kraju neće platiti najsiromašniji kako se to događalo u prošlosti.

Poznato je da ste vegan, kada ste odlučili ne jesti meso? Zbog čega? Postoji li danas čuđenje zbog takvog odabira ili su Hrvati apsolvirali veganstvo? Kako Zagreb stoji s veganskim restoranima i općenito veganskom ponudom hrane? Koje vam je omiljeno mjesto za ručak ili večeru?  Što vi kuhate kada nekoga želite impresionirati?

Životinje ne konzumiram desetak godina, moji razlozi za to su etički, okolišni i razni, no
važno je da čovjek to spozna sam, iznutra, bez da mu netko objašnjava što je ispravno, a
što ne. Danas smo previše podijeljeni i hrana je jedna od tema, a ja ne želim biti dio te
podjele. Živim kako mislim da je najbolje za mene i za sve oko mene, jer sam dio ovog
planeta. Ljudi su privučeni dobrim primjerima, ja nekako vjerujem da činim dobro. U
Zagrebu je sve više restorana koji su ili specijalizirani za biljnu prehranu ili je imaju kao dio
ponude. Tako da, za razliku od prošlog desetljeća, prilično smo napredovali. I to je rezultat
potražnje. Nadam se da će i manja mjesta slijediti primjer Zagreba. Ljudi se mijenjaju pa se mijenjaju i restorani. Osobno volim Zrno, tamo mi je uvijek ugodno, a hrana je organska, lokalno uzgojena i ukusna.

Komentari