Pravnik, političar, preporoditelj i hrvatski ban Matko Laginja rođen je 10. kolovoza 1852. godine u Klani kraj Kastva. Studirao je pravo u Zagrebu i Grazu gdje je i doktorirao. Od 1890. radi kao odvjetnik u Puli, a od 1915. živi u Zagrebu. Već u mladosti prihvaća politiku i ideje Ante Starčevića te s Vjekoslavom Spinčićem i Matkom Mandićem osniva Stranku prava u Istri.
U političkom djelovanju odlučno se suprostavlja talijanskom nacionalizmi u Istri, pogotovo putem lista Naša sloga kojeg je uređivao. Tri desetljeća borio se za narodni preporod u Istri zbog čega su ga prozvali Otac Istre. Izabran je u Pokrajinski sabor Istre u čijem radu sudjeluje od 1883. do 1914. godine. U dva mandata bio je i zastupnik u Carevinskom vijeću u Beču gdje zagovara sporazum s talijanskim liberalima. Izbijanjem Prvog svjetskog rata odlazi u Zagreb, ali nastavlja djelovanje u Carevinskom vijeću gdje se priklanja politici ujedinjenja Hrvata, Slovenaca i Srba s područja Austro-Ugarske u sklopu Monarhije. U vrijeme rata u Zagrebu pomaže istarskim emigrantima.
Nakon osnivanja Države SHS (31. listopada 1918.) imenovan je povjerenikom za Istru. Nakon ujedinjenja sa Srbijom Laginja se nastavlja boriti za istarsko pitanje te sudjeluje u pregovorima o razgraničenju s Italijom. Kasnije je predsjedavao Savjetodavnim odborom za rješavanje riječkog pitanja koje je bilo pri beogradskoj vladi, no ondje nije imao nikakav utjecaj.
Od veljače do prosinca 1920. Laginja je ban Hrvatske i Slavonije, bez veće stvarne vlasti. Kralj ga je otpustio jer nije zabranio veliku skupštinu Stjepana Radića i HRSS-a. Izabran je u Ustavotvornu skupštinu, koju napušta uz protucentralističku i federalističku izjavu. Razočaran ustrojem Kraljevine i gubitkom Istre Laginja se povlači iz javnog života 1921. godine.
Matko Laginja preminuo je 1930. godine u Zagrebu.
Omiljeno izletište Zagrepčana krije jednu nevjerojatnu tajnu: Jezero je radioaktivno?!
