Jesen u Klovićevim dvorima šarolikija je nego ikada, a već u listopadu očekuje vas nekoliko izložbi. Više o tome pročitajte u nastavku:
Izložba “Nepoznati Oskar Herman” (14. listopad – 14. studeni)
Galerija Klovićevi dvori posjeduje najveću zbirku djela slikara Oskara Hermana (1886. – 1974.) u Hrvatskoj. Slikar je to, čiji je opus u početku definiran „Minhenskim krugom“ kojeg čine još i Miroslav Kraljević, Josip Račić te Vladimir Becić. Proboj moderniteta preko Münchena koji je pak posredovao umjetničke inovacije Pariza a što se desio u slikarstvu spomenutih slikara imao je u hrvatskoj povijesti umjetnosti značenje male revolucije – kada Cézanneov inovativni opservacijski postupak ulazi u hrvatsko slikarstvo koje bespovratno nastavlja pratiti tijek zapadnoeuropskog umjetničkog razvoja.
30 godina Lions Cluba Zagreb 1991. – 2021. ‘Godine svijetlih vizija’ (7. – 17. listopada)
Humanitarnom izložbom i promocijom grafičke mape koja sadrži radove sedmero hrvatskih suvremenih umjetnika Lions club Zagreb obilježit će se 30. godina aktivnoga sudjelovanja u javnom životu Republike Hrvatske s misijom humanitarnoga djelovanja i unapređivanja znanosti, kulture, umjetnosti te zajednice u cjelini.
Izložba predstavlja izbor radova sedmorice protagonista hrvatske suvremene umjetnosti: Tomislava Buntaka, Petre Grozaj, Pauline Jazvić, Mitra Matića, Maje Rožman, Zorana Šimunovića, Matka Vekića.
Izložba Tisje Kljaković Braić ‘Spomenik živom čoviku’ (16. rujan – 12. prosinac)
U početku svog djelovanja bliskija je informelu i art brutu, slikarstvu snažne ekspresije, koje u njezinim djelima karakteriziraju velike crne reljefne površine. Od 2009. godine, Tisjine slike postaju svjetlije i vedrije, a velike crne površine zamijenile su bjeline. S druge strane, bliskost primitivističkim formama od njezinih početaka ostala je konstantna sve do danas, a vidljiva je podjednako na njezinim crtežima kao i u slikarstvu. Takvim načinom izražavanja, Tisja se nadovezuje na brojne utjecajne likovne uzore koji su, još od Paula Kleea preko Alberta Giacomettija i Jeana Dubuffeta, ostavili značajan trag sve do suvremenih umjetnika. Tisja se poput njih, odmiče od bjesomučne potjere za novim i do sada neviđenim, te stremi prema onome što je izvorno, arhetipsko, iskonsko i neiskvareno.
