Znate li koja je najstarija slastičarnica i kavana u Zagrebu?

Facebook/Zagreb-kakav je bio nekada

Zagreb je prepun kulturnih zanimljivosti. Ovaj će vas tekst prošetati kroz prošlost Zagreba, gdje ćete naići na činjenice za koje možda niste niti znali. Donosimo vam nekoliko zanimljivosti koje će vas sigurno intrigirati i razbuktati maštu.

1. PRVA BICIKLISTIČKA UTRKA

Prvi Hrvatski klub biciklista, pod imenom  “Sokol”, osnovan je u Zagrebu 1885. godine. Prva biciklistička utrka održana je 29. lipnja 1886. godine, te je privukla preko tri tisuće gledatelja. Ova se utrka vozila oko Zrinjevca, a zbog sve veće popularnosti, četiri godine poslije na današnjem Roosveltovu trgu izgrađeno je prvo kružno trkalište. Upravo je to bio veliki poticaj razvoju biciklističkog sporta u Zagrebu. Nakon godinu dana, održano je i prvo prvenstvo Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Godine 1895. osnovano je prvo Hrvatsko društvo biciklista koje je izgradilo trkalište na Koturaškoj cesti. Tako je Zagreb, možda prvi grad koji ima ulicu nazvanu po biciklu – “koturašima”. Biciklistički klub “Zagreb” osnovan je 1904. godine pod nazivom “Zagrebački koturaški klub Orao”, a osnivač mu je bio tadašnji slavni biciklist Emil Meniga.

2. PRVA SLASTIČARNICA

Prije dvijesto godina, Zagrepčanke i Zagrepčani, sami su pekli svoje kolače. Naravno, razlikovali su se kolači u pučkim kuhinjama, koji su se pretežno radili od slatkog tijesta i pekmeza, dok su se u bogatim kuhinjama pravili izdašniji recepti. Na veselje starih Zagrepčana, pojavila se i prva slastičarnica koja datira s prijelaza 18. u 19. stoljeće, u Mesničkoj 49 kod Ivana Kordana. Prvi službeni zagrebački slastičar bio je Jakob Leiber, doselivši se 1826. godine iz Njemačke u Zagreb.  Prvotno se radilo o sitnim kolačićima koji su se najčešće nudili u kavanama. Također je Jakob počeo nuditi i prvi sladodel koji je nazvao “figure s puno fantazije”. Kada se osamostalio otvorio je prvu “Kazališnu kavanu” i slastičarnicu u prizemlju Amadeova kazališta u Demetrovoj ulici na Gornjem gradu. No, slavu je definitivno postigao svojom slatkom delicijom – sladoledom, ali i tradicionalnim zagrebačkim paprenjacima, uštipcima, tzv. buterkrafinima, pitom od jabuka (apfelpita) te palačinkama sa šatoom, poznatije kao “Omlette gefullt”.

3. PRVE ZAGREBAČKE KAVANE I NOVINE

U prošlosti kava i novine bili su neodvojivi pojmovi. Naime, simbol dobrih i uspješnih zagrebačkih kavana nekada je bio broj novina koje su kavanski gosti mogli pročitati. Upravo je “Kavana Zagreb”, jedna od najstarijih i najuglednijih zagrebačkih kavana na Zrinjevcu, gdje je osim kavanskih specijaliteta, nudila šezdeset različitih novina i časopisa iz zemlje i svijeta. S druge strane,  “Narodna kavana” na Harmici, imala novine i časopise na devet jezika – francuski, njemački, talijanski, engleski, mađarski, srpski, slovenski i češki.  Zanimljivo je kako se na Harmici kava točila gotovo stoljeće prije nego li u Londonu i Parizu. “Velika kavana” nudila je veliki izbor političkih, beletrističkih i satiričnih listova. Kavane su bile važna mjesta društvenih zbivanja, a svaka je kavana imala svoje goste (trgovci, bankari, profesori, umjetnici, novinari).

Komentari