ZABORAVLJENI BOŽIĆNI OBIČAJI: Znate li što je ‘božićnica’ i tko su ‘položari?

en.wikipedia.org

Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer ime je dana prije Božića, pogledajte kako se BOŽIĆ DOČEKIVAO u neka pomalo zaboravljena vremena.

Danas je posebno svečan dan kada čekamo rođenje Isusa Krista. ‘Badnjak’ je ujedno i  ime za drvo koje se tradicionalno palilo na ognjištu za Badnjak. Na Badnjak uređujemo kuću za Božić i kitimo i božićno drvce. Danas se tradicionalno jedu posna jela, ili barem nemrsna, a Katolička Crkva post ne smatra obveznim.

Paljenje panjeva

Na Badnjak se u kuću unesu tri panja koja simboliziraju Sveto trojstvo. Na njih se često stavljalo voće ili hrana, a vatra koja se trebala održavati predstavljala je mir i blagostanje. Ponekad se unosio samo jedan veliki panj “Badnjak”, njega je donosila glava (otac) obitelji. Taj običaj je polako izumro zbog promjene načina grijanja. Uz panj je nerijetko muški dio obitelji unosio i slamu koja je bila znak Isusova rođenja na slamici.

Čestitari

Na Božić ujutro u kuću dolazi čestitar (položar), neki su vjerovali da to mora biti mlada, snažna i čvrsta osoba jer tko ti prvi dođe u kuću takva će ti biti godina. U Hrvatskoj je uobičajeno koledavanje, točnije pjevanje tradicionalnih božićnih pjesama u izvedbi čestitara koji za svoju pjesmu dobiju voće ili kakvu drugu nagradu. Ovaj poznati običaj još je očuvan u Dubrovniku i okolici.

Pšenica – običaj koji njegujemo i danas

www.svetistesrcaisusovastudenci.info
www.svetistesrcaisusovastudenci.info

Jedan od rijetkih, ako ne i jedini stari hrvatski božićni običaj koji se njegujemo i danas je sijanje pšenice. Pšenicu se sije na blagdan svete Lucije i raste do Božića. Prema tradiciji, pšenica se na Božić ukrašava bojama hrvatske trobojnice uglavnom na način da se oko nje sveže crveno-bijelo-plava trakica te se u sredinu stavi svijeća. Ovisno o tome kako bi pšenica iznikla, takva bi sljedeće godine u poljima bio urod. Pšenica se smatra simbolom plodnosti, obnove i novog života.

Simbolična jabuka – Božićnica

Božićnica je, naime, bila ukrašena jabuka koja se darivala na Božić.. Najčešće su je darivali mladići djevojkama kako bi im pokazali svoje simpatije. Još je jedan običaj bio baciti jabuku u bunar prije Božića i onda je izvaditi za Novu godinu, ako je ostala rumena i zdrava i vi ćete biti.

Kuća se kitila i prije božićnog drvca

Božićno drvce običaj je koji smo preuzeli iz Njemačke. a u Hrvatske domove je ušlo tek sredinom 19. stoljeća. Kuće su se i prije njega kitile i to raznolikim zelenilom, orasima, suhim voćem, svijećama, od drveta su se radile jaslice, a bilo je i ukrasa od papira. U pojedinim se dijelovima Hrvatske kitila cijela kuća, u drugima se kitila samo glavna greda u kući ili ognjište.

Nakon Božića

Blagdani koji dolaze nakon Božića su Sveti Stjepan, tad se Stjepanima i izvedenicama tog imena pjesmom čestitalo. Potom dolazi Sveti Ivan, tad se blagoslivljalo vino, a slama se iznosila iz doma i postavlajala na voćke da bolje rode. Poseban je Dan Nevine dječice jer se tada vršilo “šibanje”, vrhoovma šiba se lagano djecu šibicalo po stopalima obilježavajući bol ubijene dječice

IZVOR: narodni.net

Komentari