UMRO JE I PAO U ZABORAV! U Klovićevim dvorima uskoro izložba slikarskog genija

Zagreb, 150323. Klovicevi dvori. Konferencija za medije povodom otvorenja izlozbe Oton Ivekovic retrospektiva. Na fotografiji: izlozba. Foto: Lucija Ocko / CROPIX

Galerija Klovićevi dvori otvara 16. ožujka veliku retrospektivu Otona Ivekovića, s više od 230 djela na dosad najvećem predstavljanju jednoga od vodećih umjetnika hrvatske moderne.

Autorice izložbe su viša kustosica Galerije Klovićevi dvori Danijela Markotić i dugogodišnja ravnateljica i muzejska savjetnica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić.

“Ovo je dosad najsveobuhvatnije prikazivanje stvaralaštva Otona Ivekovića, a prostor Galerije Klovićevi dvori s 1200 četvornih metara dopušta nam da vidimo razvoj tog velikog slikara i njegove različite faze i tematske odnose”, rekla je Pintarić na konferenciji za novinare.

Iveković je stvarao od kraja 19. stoljeća do 30-ih godina 20. stoljeća i jedan je od utemeljitelja likovnog života u Hrvatskoj, uz Bukovca, Medovića, Čikeša i ostale aktere prve hrvatske moderne.

Najpoznatiji je po slikama iz hrvatske povijesti što je, dodala je Pintarić, shvatio kao svoj osobni zadatak, pa se školovao na europskim akademijama, u specijalkama za historijsko slikarstvo.

Izložba prati njegov razvoj od historicizma, romantizma, simbolizma do kraja života, kada živi i radi u Velikom Taboru, slikajući tamošnje interijere, pejzaže, uključujući se u nove pravce 20. stoljeća.

Nakon što je umro pada u zaborav, a reafirmira ga retrospektiva 1995. u Umjetničkom paviljonu, u odnosu na koju ova izložba donosi dvostruko više radova, uključivši i nova otkrića.

Danijela Markotić rekla je da su sada izložena i djela koja su u međuvremenu pronađena, a među njima se ističu monumentalna povijesna.

Nakon više od stotinu godina prvi put se izlaže “Vivat rex” iz NMMU, koja je jedini put bila izložena 1911. na izložbi “Vivat Habsburg” koju je organizirao Izidor Kršnjavi, a tu je ”Bitka kod Gorjana”, koja dosad također nije izlagana izvan Gradske vijećnice u Đakovu, za koju ju je Iveković naslikao.

“Obje slike bile su nedostupne široj publici i drago nam je da na ovoj izložbi imamo priliku da ih se ponovno vidi, uz niz drugih slika pejzaža i portreta iz privatnih vlasništva”, istaknula je Markotić.

Oton Iveković (Klanjec, 1869.-1939.) obrazovanje je započeo kod Ferde Quiquereza u Zagrebu, nastavio u Beču, Münchenu i Karlsruheu. Bio je predavač u više škola, a u I. svjetskom ratu i vojni slikar. Naslikao je više od tisuću slika, istaknuvši se povijesnim temama te velikim zidnim slikama folklornog, alegorijskog i vjerskoga sadržaja.

Bavio se fresko slikarstvom, grafičkim oblikovanjem knjiga, časopisa i plakata, ilustriranjem, scenografskim i kostimografskim radom, bio je likovni komentator, putopisac i polemičar.

Njegova retrospektiva, koju Klovićevi dvori donose nakon brojnih uspješnih izložbi o Bukovcu, Medoviću, Crnčiću, ostaje otvorena do 11. lipnja.


Komentari