U stalnom postavu zagrebačke egipatske zbirke i “Knjiga mrtvih”

Foto: Wikimedia

Egipatska mitologija inspirirala je brojna djela moderne kulture, a Knjiga mrtvih, odnosno Book of Dead, možda je i najpopularniji fragment te drevne civilizacije. Riječ je o zborniku u kojem se mogu pronaći raznovrsni tekstovi religijske i magijske tematike. U starom se Egiptu Knjiga polagala u grob, zajedno s pokojnikom.

Knjiga mrtvih

Hijeroglifi su pismo kojim su se služili drevni Egipćani i čiji je dio pronađen uklesan u kamenu. Za vrijeme Starog egipatskog kraljevstva neka su se poglavlja Knjige mrtvih ispisivala na zidove unutar grobnica. Zapisi su govorili o tome kako su Egipćani poimali ovozemaljski život, njegovu prolaznost i vječnu zagrobnu sreću koja je slijedila nakon njega. Po Knjizi, egipatski faraon bio je taj koji se nakon smrti čisti od grijeha, prelazi preko rijeke smrti i dolazi do laluovih poljana, među blaženike. S vremenom se izjednačuje i sa samim Ozirisom, egipatskim bogom obilja, plodnosti, te misterioznog podzemnog svijeta. Ovakav je scenarij u početku bio namijenjen isključivo faraonima, da bi kasnije, krajem Starog kraljevstva, postao “dostupan” i običnom puku. Knjiga mrtvih imala je 165 poglavlja. Do 16. poglavlja govori se o tome kako duša pokojnika može izaći iz grobnice tijekom dana – ali i vratiti se kasnije. Od 17. do 63. poglavlja riječ je o samom procesu regeneracije zbog kojeg pokojnik može izaći na dan, a čak se i pretvoriti u neku životinju. U tim se poglavljima spominje i formula koja štiti pokojnika od opasnosti i neprijatelja na koje može naići u zagrobnom životu. Dio od 64. do 129. poglavlja govori o transfiguraciji kojoj pokojnik teži prije dolaska u Ozirisovu sudnicu. Od 130. do 165. poglavlja dolaze formule s kojima se pokojnika pretvara u duha, ali je riječ i o pogrebnim obredima koji se izvode na zemlji.

Egipatska zbirka u Hrvatskoj

Najvažnija i jedina sustavna kolekcija egipatskih starina koju imamo u Hrvatskoj, nalazi se u zagrebačkom Arheološkom muzeju. Velik broj i raznolikost predmeta ovu zagrebačku zbirku svakako čini jednom od najintrigantnijih na cijelom području Srednje Europe. Prikupljanje predmeta krenulo je za vrijeme hrvatskog narodnog preporoda u 19. stoljeću, točnije nakon osnivanja Narodnog muzeja. Spomenutoj je instituciji samo prvi otkup donio otprilike dvije trećine današnje zbirke, čiji fundus iznosi oko 2200 predmeta.

Knjige mrtvih svakako su neki od atraktivnijih izložaka egipatske kolekcije, ali i dosta česta pojava koja se može pronaći u muzejima diljem svijeta. Neke od najreprezentativnijih egipatskih kolekcija mogu se pronaći u svjetskim metropolama kao što su Pariz, Kairo i London. Za razliku od njih, zagrebačka zbirka ne predstavlja apsolutno sve periode faraonskog i pretpovijesnog Egipta. Dapače, pretežito se oslanja na neka kasnija razdoblja, s tim da su najzastupljeniji izlošci iz perioda od 1069. do 30. godine pr. Kr.

U zagrebačkom se Arheološkom muzeju uz Knjigu mrtvih nalaze i brojne druge intrigantne stvari kao što je i medicinski papirus u kojem se mogu pronaći recepti za lijekove protiv određenih zdravstvenih problema i bolesti. Tu su i zavjetni darovi i grobna oprema, koji čine velik dio većine egipatskih zbirki. Riječ je o izuzetno očuvanim predmetima koji su opstali zahvaljujući tome što su tijekom dugih razdoblja devastacije egipatske civilizacije bili skriveni i čuvani u sigurnosti njihovih grobnica. Tu, primjerice, spadaju kanopi, pogrebni papirusi, sarkofazi, pogrebne stele i brojni drugi zanimljivi predmeti. Tek sekundarni dio zbirke sadrži izloške koji se mogu povezati sa svakodnevnim životom starih Egipćana. To su igračke, nakit, sandale, posuđe, pisarski pribor, drvene kozmetičke palete, i ostalo.

Komentari