Sve o filmu koji je podijelio javnost: Problemi su dublji no što se čini

Dnevna doza drame u Hrvatskoj

Prošli tjedan u javnosti se odvijala prava drama zbog filma Ministarstvo ljubavi Pave Marinkovića, u kojem je riječ o fiktivnoj priči u kojoj Vlada odluči osnovati inspektorat za obitelj i krene istraživati sve slučajeve u kojima udovice Domovinskog rata primaju mirovine, iako zapravo žive u izvanbračnim zajednicama s drugim muškarcima. Film je nastao u koprodukciji HRT-a, a komisija državne televizije odobrila je njegov scenarij.

Protiv emitiranja filma ponudila su se udruge udovica hrvatskih branitelja, koje su izrazile nezadovoljstvo opisujući flm kao “ponižavajuću komediju”, a nakon sastanka s ministrom branitelja Tomom Medvedom, HRT-u su uputili pisani zahtjev da se film ne emitira. No, HTV je u četvrtak umjesto u 21 sat film prikazao u 23.20 sati, iako je isprva bio čak i maknut s programa zbog pritiska udruga.

Marinković je za Jutarnji list izjavio nakon saznanja o skidanju filma s programa da je do toga došlo zbog pritiska udruga udovica hrvatskih branitelja.

Da budemo jasni, puni pijetet prema svim žrtvama Domovinskog rata i onima koji su izgubili svoje najmilije. A moj film i jest uistinu benevolentan prema udovicama. I baš zato sam ostao neugodno iznenađen“, rekao je tada Marinković.

S HRT-a su kazali da je ‘programsko vodstvo Hrvatske radiotelevizije zbog tematike zastupljene u igranome filmu Ministarstvo ljubavi odlučilo zatražiti mišljenje je li njegovo prikazivanje na javnome medijskom servisu u skladu sa zakonskom regulativom čije se odredbe odnose na Hrvatsku radioteleviziju’. Napomenuli su i da ističu kako ‘nikakva odluka o neprikazivanju toga filma nije donesena’.

Film se može pogledati i na YouTubeu, a veliki ga je broj građanaopisao kao “nekvalitetan i neduhovit”. Kako je istaknuo poznati novinar, ne smijemo izuzeti ni činjenicu da je to “davanje državnog novca netalentiranim redateljima i scenaristima”.

Naravno da je u takozvanom demokratskom društvu, kojim se toliko dičimo i na koje se toliko pozivamo iako je sama praksa itekako upitna, slobodno snimati filmove na bilo koju tematiku ako ćemo već o demokraciji i civiliziranim građanima. Međutim, isto tako u tom istom demokratskom društvu svatko ima pravo i na prosvjed, tim više ako se osjećaju da ih se ismijava, tko god stoji iza njih i kako god oni iskazivali svoje nezadovoljstvo.

No, problem uvijek leži puno dublje, odnosno jedan od problema. Poznati novinar osvrnuo se u svojim objavama na HAVC i HRT koji su imali prijave za financiranje neusporedivo kvalitetnijih scenarija koji se ozbiljno bave Domovinskim ratom, no nisu ih financirali.

‘Otkud im uopće sama tema udovica?’

U razgovoru s povjesničarem iz Čakovca, koji je zbog dosadašnjih problema s vlastima odlučio ostati anoniman, otkrili smo i kolika je njihova ogorčenost i gnjev, no ne zbog filma nego zbog činjenice da se važne dijelove hrvatske povijesti, koji su također bili itekako bitni za samu Hrvatsku danas, sustavno ignorira.

Budući da se naš sugovornik nekoliko desetaka godina bavi Zrinskima, Frankopanima, bitkom u Sigetu i hrabrosti Nikole Zrinskog kakva se danas ne viđa, pita se zašto se taj dio povijesti ne ekranizira.

Nemaju toliko kreativnosti i poštovanja prema hrvatskoj povijesti. Sada mogu, a u komunizmu nisu mogli. Ako ste u komunizmu spomenuli Zrinske, to je predstavljalo opasnost. Godine 1971. godine je Matica hrvatska postavila spomen-ploču Zrinska na ulazu u Stari grad, a kada je hrvatsko proljeće propalo, nju su isto trenutka maknuli. A zašto? I sada, pazite, imamo svoju državu i apsolutnu slobodu. Zašto se sada ne tematiziraju povijesni događaji i stave na platno? Ne shvaćam što time žele.

Protiv sam zabrana, dapače, neka se vidi kakve teme se biraju film. Otkud im uopće sada tema udovica? Imaju toliko tema, a evo što biraju. Nema filmova, primjerice, ni o padu Sigeta niti kvalitetnu knjigu o Zrinskima i Frankopanima“, kritizira povjesničar.

‘Moje drago serce’

Osvrnuo se i na jedno od najljepših pisama hrvatske povijesti, onog Petra Zrinskog supruzi Ani Katarini Moje drago serce.

To je bolna tragedija koja nosi pouku i poruku čovječanstva. Mogli bismo je izbrendirati kao Verona Romea i Juliju, gdje je riječ o izmišljenoj priči Williama Shakespeara, a ovdje bismo mogli promovirati obiteljske vrijednosti na temelju stvarne priče. U toj priči imamo ljubav, vjernost, hrabrost, požrtovnost, ljubav prema obitelji, domovini i Bogu. Ne znamo promovirati slavne stranice svoje povijesti“, kazao je naš sugovornik.

A zašto je danas taj dio toliko važan?

Siget je spasio Beč, ali i Europu i od islamizacije, Hrvatska je bila granični pojas s Turcima. Danas bi vjerojatno europska povijest potpuno drugačije izgledala. Spasili smo Europu od islamizacije, no danas to više, nažalost, ne možemo, a Europa to niti ne traži. Vidjet ćemo za 50 godina kako će to izgledati.

Europa neozbiljno shvaća neke stvari, a jedna od njih je da jest da je izgrađena na kršćanskim vrijednostima, na što upozoravaju brojni stručnjaci. Kada nestane tlo pod nogama na vjerskim osnovama, urušava se čitava civilizacija. Kada civilizacija kulminira, kultura degradira. Vrijednosti koje negiramo i s kojima se ‘isprdavamo’, to nas može jako skupo koštati. Relativiziramo vjeru, obiteljske vrijednosti, domovinu...” zaključuje povjesničar.


Komentari