‘Srpanjske žrtve’: Carska vojska pucala na nezadovoljnike na zagrebačkom Markovom trgu

Povijest.hr

Uslijed političkih nemira 29. srpnja 1845. godine poginulo je 13 (po nekim izvorima 18) hrvatskih građana kada je carska vojska pucala na nezadovoljnike na zagrebačkom Markovom trgu, nakon izbora za skupštinu Zagrebačke županije. Ovaj događaj ostao je u povijesti upamćen kao Srpanjske žrtve.

Sve je počelo nakon što su na pripremama za izbore krivotvoreni potpisi kako bi u Skupštinu ušlo što više pripadnika Horvatsko-vugerske stranke (mađarona). To je izazvalo ogorčenje iliraca, pristaša Narodne stranke, koji su na prethodnoj tzv. restauraciji (obnovi činovništva u Zagrebačkoj županiji) izvojevali veliku pobjedu. Izbori su održani 28. i 29. srpnja, a mađaroni su, uz pomoć glasova turopoljskog plemstva, odnijeli pobjedu osvojivši 315 zastupničkih mjesta više (1289 : 974). Uvečer nakon objavljenih rezultata izbora nezadovoljni narodnjaci izašli su iz svog dvorišta na Markovom trgu te Kamenitom ulicom krenuli prema Donjem gradu.

Dok su posljednji narodnjaci napuštali trg odjeknuo je pucanj iz kuće mađarona Tadije Ferića. Nastalo je komešanje nakon čega je ban Haller zapovjedio vojsci, koja je osiguravala izbore, da isprazni trg i zatvori obližnje ulice. U gužvi koja je nastala mladi ilirac i književnik Mirko Bogović napao je sabljom jednoga natporučnika, zbog čega je na njega zapucao dočasnik. Tada su na južnoj strani trga odjeknula tri uzastopna plotuna vojnika, koji su pomislili da je izdana zapovijed za paljbu. U općoj pomutnji pucnjava je obustavljena tek pošto su vojnici ispalili i posljednji metak. Osim poginulih tridesetak građana je ranjeno.

Na pogrebu ubijenih na groblju sv. Jurja okupilo se mnoštvo građana protestirajući protiv austrijske i mađarske politike u Hrvatskoj. Godine 1895. srpanjske su žrtve, zajedno s nadgrobnim spomenikom sa skulpturom usnuloga lava (izrađen 1855.), bile prenesene na zagrebačko groblje Mirogoj.


Komentari