Šest premijera u novoj sezoni Gavelle

Kazalište Gavella u Frankopanskoj (FOTO: Wikipedia)

U sezoni 2017./18. zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella najavljuje šest premijernih naslova.

U sezoni 2017./18. zagrebačko Gradsko dramsko kazalište Gavella najavljuje šest premijernih naslova, među kojima dva nova naslova hrvatskih pisaca, dva suvremenena autora velikih europskih književnosti i dva klasika; svima je u središtu sapeti pojedinac, a prvi je na repertoaru komad ‘Ponovno ujedinjenje dviju Koreja’ francuskog ‘dramskog istraživača’ Joela Pommerata u režiji Paola Magellija, čija je premijera najavljena za petak 22. rujna.

U tekstovima koje premijerno pripremamo u sezoni 2017./18. sapeti smo silama sudbine, društvenim ustrojem, hijerarhijskom vertikalom, birokratskim mehanizmom, tvrdoćom obiteljskih odnosa, poslovnim okruženjem, porijeklom i socijalnom uvjetovanošću, nemogućnošću da razumijemo i prihvatimo‘, stoji u najavi.

Dva su nova naslova hrvatskih pisaca, od čega jedan dramski, ‘Stela, poplava’ ovjenčan Nagradom ‘Marin Držić’, iz pera trenutno najizvođenijeg domaćeg mladog dramatičara Dine Pešuta, i jedan prozni, ‘Sjećanje šume’ Damira Karakaša, autora nezaobilaznog u svakom ozbiljnijem pregledu suvremene hrvatske književnosti, čiju dramatizaciju potpisuje mladi redateljsko-dramaturški tandem Tamara Damjanović – Nina Bajsić.

Zatim su tu dva suvremena autora velikih europskih književnosti: iz Francuske stiže ‘dramski istraživač’ Joël Pommerat, a iz Velike Britanije Lee Hall, pisac brojnih kazališnih i filmskih hit-naslova (‘Billy Elliot’, ‘War Horse’). I potom, dva klasika, dva velika naslova (povijesti) europske i svjetske književnosti, slojeviti, kompleksni ‘Kralj Rikard III.’ Williama Shakespearea i tajnoviti, metaforični ‘Proces’ Franza Kafke, oba vrlo jasnih paralela sa suvremenošću i svakodnevicom kakvu živimo‘, najavljuju iz Gavelle.

Svima im je u središtu sapeti pojedinac (ili više njih) koji se pokušava(ju) izboriti za svoje mjesto u svijetu, društvu, obitelji, pokušava(ju) se odrediti, osmisliti, artikulirati, izraziti. Riječima benda Šarlo Akrobata: ‘Mali čovjek želi preko crte / Njega guše propisane norme’‘, dodaje se u najavi.

Prva premijera ‘kazališta u Frankopanskoj’ u novoj sezoni bit će u petak 22. rujna komad ‘Ponovno ujedinjenje dviju Koreja’ Joela Pommerata, najavljen kao ‘pohvala ljubavi’ čiji duhovit i poetičan scenski predložak redatelj Paolo Magelli postavlja u prijevodu Vande Mikšić.

‘Pommeratovo je pismo ‘gorko-slatko’, ali francuski autor kao da se uz osmijeh poigrava s melodramatičnom matricom, ne izrugujući joj se, nego ju inventivno preispitujući. Izvedbe suvremenih francuskih dramskih tekstova u hrvatskom su kazalištu rijetkost, pa je ‘Ponovno ujedinjenje dviju Koreja’ već i po tome zanimljiva novost na pozornici našeg teatra‘, stoji u najavi.

Slijedi, 15. prosinca, ‘Kralj Rikard III.’ Williama Shakespearea u režiji Aleksandra Popovskog i novonaručenom prijevodu Andyja Jelčića. “Shakespeareov komad izuzetne snage i političnosti, priča o ambiciji, vlastohleplju, moći i žudnji za dominacijom, ‘Kralj Rikard III.’ obiman je dramski materijal, složen u svojim rodoslovnim labirintima, zahtjevan ne samo zbog kompleksne dramaturške spirale i slojevitih odnosa, već i radi emotivne zamke koju nam je engleski bard priredio‘, ističu iz Gavelle.

Drugi dio sezone donosi, u siječnju 2018., prvu dramatizaciju najnovijeg romana Damira Karakaša “Sjećanje šume”, “male velike knjige” koju karakterizira snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga. Priču o odrastanju u već prepoznatljivo Karakaševoj Lici, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji, na pozornicu će prenijeti autorski dvojac Tamara Damjanović i Nina Bajsić, koje koje tekstu pristupaju kao pulsirajućem tkivu otvorenom za nadogradnju.

Slijedi, u veljači 2018. nagrađeni tekst Dine Pešuta ‘Stela, poplava’, ‘tekst tamne vitalnosti i snažnih žudnji’ najavljen kao posveta kazalištu i glumicama, dramska elegija o usamljenosti i izmještenosti, o pogrešnim odabirima i potrazi za identitetom. Tu “nadahnutu dramu, istodobno raskošnu i minimalističnu, grandioznu i komornu”, na Gavellinu će Scenu 121 postaviti sam autor.

Ožujak 2018. u Gavelli donosi “Proces” Franza Kafke, ‘jedan od onih naslova koji uvijek iznova intrigira, kao materijal za čitateljsko promišljanje ili predložak za filmsko te kazališno uprizorenje’, koji ovaj put postavlja Rene Medvešek, u čijoj se režiji, kako je najavljeno, Kafkin najpoznatiji roman ‘ukazuje kao priča koja neće ostati (tek) na simbolici, već će se zagledati u lica naših ovodobnih nemira i napetosti’.

Sezonu će, u svibnju 2018., zatvoriti drama-komedija “Slikari rudari” suvremenog britanskog dramatičara i scenarista Leeja Halla, nastala po istinitim događajima vezanim uz Ashingtonsku grupu, skupinu slikara prepoznatih ’30-ih i ’40-ih godina 20. stoljeća, čiji su članovi uglavnom bili rudari, a počeli su slikati posve slučajno, kao dio doškolovanja tadašnjeg radništva.

U toj povijesnoj situaciji i njenim protagonistima Hall prepoznaje silan dramski potencijal te ga vješto koristi kako bi progovorio o potrebi za komunikacijom, moći umjetnosti da nas mijenja, autentičnoj žudnji za stvaranjem, nadilaženju klasnih uvjetovanosti, vitalnosti lijevih ideja, relativnosti uspjeha, ambiciji i skromnosti‘, stoji u najavi. Britanska je kritika tekst ocijenila duhovitim komadom koji postavlja velika pitanja o izobrazbi, kulturi i radničkoj klasi, a pritom nikada nije pokroviteljski, glup, dosadan ili koristi groznu riječ ‘uključivanje'”. Na pozornicu kazališta Gavelle stiže u redateljskoj viziji slovenskog redatelja Same M. Streleca.

Publika Gavelle u listopadu će moći pogledati i okupljene vrhunce protekle sezone na još jednim, 32. “Gavellinim večerima” od 11. do 21. listopada; u siječnju 2018. slijede još jedne “Krležine noći” – večernja okupljanja malih formi i komornih predstava te odabranih studentskih radova nastalih po Krležinim naslovima, a nastavlja se i program “G točka: Grad u “Gavelli””, kulturni projekt multimedijalnih okupljanja pisaca te likovnih i glazbenih umjetnika.


Komentari