Rođen prirodoslovac po kojem su nazvane mnoge biljne i životinjske vrste

FOTO: sumari.hr

Imao je 16-ero djece.

Na današnji dan 6. travnja rođen je prirodoslovac, učitelj, Dragutin Hirc. Bavio se prirodoslovnim istraživanjima, ponajviše flore i faune istarsko-kvarnerskoga krša, ali i geografijom te speleologijom.

Vrijedna je njegova herbarska zbirka, jedna od temeljnih zbirki herbarija Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta gdje je sakupio nekoliko tisuća biljaka u stotinjak svezaka. Sabrao je i vrijednu zbirku mekušaca (sada u Zoološkom muzeju u Zagrebu).

Glavno njegovo florističko djelo Revizija hrvatske flore ostalo je nedovršeno (obradio je 116 porodica, 520 rodova i više od 2700 biljaka). S Hinkom Hranilovićem pokrenuo je i uređivao od 1900-1904. petnaest svezaka Zemljopisa Hrvatske, a potom sam nastavlja i izdaje Prirodni zemljopis Hrvatske supotpisujući Hranilovića.

Planinarstvom se bavio više od pola stoljeća, obišavši gotovo sve gore u Hrvatskoj, prikupljajući i proučavajući Roru i faunu. O svojim je putovanjima vodio precizan dnevnik Moji puti, koji je ostao neobjavljen. Bio je član Hrvatskoga planinarskog društva od 1883. te prvi urednik njihova glasila “Hrvatski planinar” 1898-1903. koje i danas izlazi.

Njemu u čast nekoliko je biljnih i životinjskih vrsta nazvano njegovim imenom, primjerice: Campanula hirciana, Erigeron hircianus, Rosa hirciana, Helix hircii, kao i planinarska kuća na Bijelim stijenama.

Knjige su mu raskošno opremljene i ilustrirane crtežima češkog slikara i šumara Václava Anderlea.

Objavio je nekoliko knjiga iz botanike, herarija, spelologije te 1027 radnji: 74 iz pedagogije, 247 iz zemljopisa, 151 iz botanike, 116 iz zoologije, 191 iz planinarstva. 54 životopisa i nekrologa, 25 iz geologije i mineralogije, 53 iz gospodarstva, 63 književne kritike 63, 44 članka za mladež, 9 radova iz folklora.

Napisao je knjige Zemljopisni i narodnopisni opis kraljevina Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Prirodni zemljopis Hrvatske, Vodič kroz grad Zagreb, zagrebačku okolinu i jubilarnu izložbu, a njegovi zapaisi i rukopis su tiskani u knjigu Stari Zagreb –Gradec i Grič (2008).

Imao je šestnaestero djece a ulica s njegovim imenom spaja Škrlečevu i Štoosovu (blizu Harambašićeve)

Tekst: Matica.hr


Komentari