Odgovor na vječno pitanje: Je li ispravnije glasati ili glasovati?

FOTO: Screenshot / HRT

U jeziku je često praksa da se prednost daje onoj inačici od koje se može formirati više izvedenica.

Jedna od vječnih dvojbi u medijima i među građanima, barem tijekom izbora, svakako je pitanje koji je glagol točan: glasati ili glasovati?

U Rječniku hrvatskog jezika iz 1991., Vladimir Anić ne pravi razliku u definiciji između glasati i glasovati nego oboje definira kao “davati svoj glas za koga ili što na izborima ili pri odlučivanju”.

Glasati se tek kao povratni glagol daje definiciju koja se vezuje uz ispuštanje zvukova životinjskog podrijetla (ptica se glasa) ili rjeđe primjerice ispuštanje zvuka od strane predmeta (zvono se glasa).

Odgovor na vječno pitanje i dilemu za srednja.hr dala je jezikoslovka profesorica Nives Opačić: “Glasati je bolje zato jer je produktivnije. Od njega možete načiniti i glasača i glasački listić i glasačku kutiju.  Od ovoga drugog ne možete. I na kraju, uvijek nas netko nadglasa, preglasa, što god mi izglasali”, objašnjava Nives Opačić, dajući prednost glasanju nad glasovanjem između ostalog i radi tvorbenog potencijala prvonavedenog glagola.

“Ovo je važno jer je u jeziku često praksa da se među pojmovima koji imaju isto ili jako slično značenje, prednost daje onoj inačici od koje se može formirati više izvedenica”, istaknula je profesorica.

Nadalje, docent Marko Alerić za Radio Sljeme kazao je sljedeće: ” ‘Glasati’ i ‘glasati se’ su potpuno različiti hrvatski glagoli, a ‘glasovati’ je rusizam uveden devedesetih. Nema smisla da ga se koristi kada su gotovo sve izvedenice od glagola glasati. U protivnom, trebali bismo govoriti glasovač, glasovačica, glasovačka kutija, izglasovavanje…”


Komentari