Arheološki muzej u Zagrebu krije prave tajne iz Egipatskog podzemlja. Izložak poznat kao Zagrebačka mumija i veliki kolekcija egipatskih umjetnina skoro dva stoljeća fasciniraju zagrepčane.
Egipatska zbirka, najveća zbirka u Arheološkom muzeju, darovana je u muzej 1862. godine. Najvrijedniji komad iz te zbirke je mumificirana žena, poznata kao i Zagrebačka mumija, a bila je umotana u lanene trake ispisane eturšćanskim jezikom.
Upravo su etrušćanski natpisi zbunjivali arheologe jer je mumija očigledno došla iz Egipta.
Zagrebačka mumija jedini je primjerak na svijetu koji povezuje staru etrurijsku i egipatsku kulturu.
Vjeruje se da je mumija, pravim imenom Nesi-hensu, bila prirpadnica etrurijske manjine u Egiptu koja je preuzela kulturu mumificiranja od starosjedioca. Isto tako je poznato da je bila žena Paher-hensua, božanskog krojača iz Tebe, koji je izrađivao odjeću za skulpture egipatskog boga Amona.
Zagrebačka lanena knjiga, tekst u koji je umotana mumija, najduži je sačuvani etrušćanski tekst na svijetu. Laneni tekst na sebi ima ukupno 1130 riječi koje su sačuvane na pet naknadno razrezanih traka. Jedan od napisanih tekstova je i ulomak iz staroegipatske Knjige mrtvih, dok se ostali tekstovi bave različitim svetkovinama i obredima Etrušćana.
Od sredine 19. stoljeća egipatski trgovci i zemljoradnici, poznati kao i felasi, prodavali su mumije europskim liječnicima koji su vjerovali da prah mumije može izliječiti sve poznate bolesti tog vremena. Iako je medicina odbacila ove teorije, trgovina mumijama održala se skoro do početka 20. stoljeća.
Zagrebačka mumija došla je posebnim transportom iz Beča do Zagrba za koji se pobrinuo ban Ivan Mažuranić.
