Jedan od najljepših kulturno-povijesnih spomenika 19. stoljeća.

Zagrebačka parkovna tradicija bogata je i sa sobom nosi dugu i veliku povijest. Upravo su zelene površine grada jedan od njegovih zaštitnih znakova i najdraže mjesto oku ugodne mirne oaze odmora i rekreacije građanima.

Osim toga, Zagreb je naveliko poznat po svom uređenju i arhitekturi zgrada, a početak vrtlarske djelatnosti u Zagrebu i razvoja parkova i perivoja seže još u srednjovjekovno razdoblje. Tada se na zagrebačkim prostorima javljaju hortulusi – vrtovi mješovite namjene u kojima se uzgajalo voće, povrće, ljekovito bilje itd. Tijekom 18. st. počeli su se uređivati i prvi perivoji. Krajem 18. st. otvoren je najveći park ovog dijela Europe – Maksimir.

U 19. stoljeću Zagreb je postepeno počeo izgrađivati svoj urbani identitet, a pluća užeg centra grada i jedan od najljepših kulturno-povijesnih spomenika svakako je kultna Lenuzzijeva/Lenucijeva/Zelena potkova, kompleks od 7 trgova, parkova i vrt koji s tri strane, u obliku uglatog slova U, svojim zelenim površinama uokviruju urbanističke blokove Donjeg grada. Iz ptičje perspektive podsjeća na potkovu.

Riječ je o autentičnom graditeljskog dobu čiji je naziv prihvaćen tek 60-ih godina 20. stoljeća, nakon Drugog svjetskog rata.

[box type=”note” align=”” class=”” width=””]Potkova je naziv dobila po Milanu Lenuciju (1849.-1924.). On je bio najvažniji zagrebački arhitekt i urbanist 19. st. podrijetlom iz Karlovca. Svojim rješenjima, ostvarenjima i pothvatima obilježio je Zagreb. Dugo mu se pripisivalo autorstvo Zelene potkove, koja je upravo zbog toga po njemu i nazvana. Međutim, neka istraživanja pokazala su da on zapravo nije bio začetnik te ideje o uokvirenju Donjeg grada. Ipak, iako autorstvo nije njegovo, njegov udio u ostarenju tog plana nesumnjivo je najveći. Aktivno je sudjelovao u razradi plana Potkove koja je započela krajem 19. st., napravio je njezin model te uredio Tomislavov trg i oblikovao Starčevićev, Marulićev, i Mažuranićev trg početkom 20. st.[/box]

Lenucijevu potkovu se dijelilo na Istočni perivoj (Trg Nikole Šubića Zrinskog, Akademički trg, Trg Franje Josipa I), Zapadni perivoj (Sveučilišni trg, Trg Mažuranića, Trg Marka Marulića) i Južni perivoj (Botanički vrt, Trg dr. Ante Starčevića).

Prošetajmo Zelenom potkovom

FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Već prisutne razvojne tendencije dobivaju zaokružen izraz 1865. godine izradom Prve (generalne) regulatorne osnove Zagreba. Jezgru novoga grada, koji je tada tek na pomolu, predstavlja Novi trg – Trg Nikole Šubića Zrinskog, koji to ime dobiva 1866. godine a nosi ga i danas. Tim korakom, tj. uređenjem Trga Nikole Šubića Zrinjskog, započeo je planski razvitak donjega grada. 1887. godine izrađena je druga regulatorna osnova, nakon čega počinje sustavna izgradnja trgova u nizu tzv. Zagrebačke zelene potkove. Trg Nikole Šubića Zrinskog i Zrinjevac, jedan od najljepših zagrebačkih parkova, prvi je, kreće li se od sjevera, u nizu trgova tzv. Istočnog perivoja, tj. istočnog kraka Zagrebačke zelene potkove.
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Slijedi ga Trg Josipa Jurja Strossmayera (u početku Akademički trg).
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Na samom jugu nalazi se Trg kralja Tomislava, također oaza mira i rekreacije brojnih Zagrepčana, ali i turista koje pomno nadzire kip prvog hrvatskog kralja Tomislava.
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Starčevićev trg, koji se nalazi jugozapadno od Tomislavovog, smješten je na razmeđu tzv Istočnog i Južnog perivoja, odnosno južnog kraka perivojnog vijenca. Njime dominira zgrada Starčevićevog doma pročeljem okrenuta prema jugu
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Poslovnom upravom kraljevske ugarske državne željeznice kao i drugim značajnim zgradama te Botaničkim vrtom i Trgom Marka Marulića sa zgradom Sveučilišne knjižnice.
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Trgom Ivana, Antuna i Vladimira Mažuranića s Hrvatskim domom odnosno zgradom Hrvatskog sokola i pjevačkog društva Kolo te zapadnim krilom zgrade, namijenjenim pogonskoj stanici kazališta, započinje Zapadni perivoj. Na Mažuranićevom trgu se, osim drugih značajnih zgrada, nalazi i zgrada Trgovačko-obrtničke komore uz koju je bila i zgrada njezinog muzeja.
FOTO: Ivan Klindić
FOTO: Ivan Klindić
  • Kod zapadnog perivoja, pojavljivanjem novih sadržaja, dolazi do preobrazbe trga. Sveučilište se od 1882. godine nalazi u zgradi nekadašnje Zemaljske bolnice, te zahtjeva uređenje trga. Godinu dana ranije, društvo Kolo traži lokaciju za izgradnju zajedničkog doma. Utvrđivanje lokacije južno od tadašnjeg sajmišta, odredit će se prostor za nastajanje novog trga. 1888. godine, trg postaje Sveučilišni trg, a na preobrazbu samog trga utječe izgradnja Obrtničke škole i novog Narodnog zemaljskog kazališta. Danas se ovo zove Trg Republike Hrvatske čijim središtem dominira zgrada Hrvatskog narodnog kazališta

Komentari