Otvorena nova zgrada Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu – 1995.

54
hr.wikipedia.org

Nova zgrada NSK ogromnih je dimenzija – ukupno ima 44.432 kvadratna metra, piše Povijest.hr.

Jedna od najreprezentativnijih javnih zgrada u Zagrebu – Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Ulici Hrvatske bratske zajednice, svečano je otvorena 28. svibnja 1995. godine. Prije preseljenja u novu zgradu knjižnica je bila smještena u secesijskoj zgradi na Marulićevom trgu (danas Hrvatski državni arhiv). Kamen temeljac za novu zgradu postavili su još 1988. godine akademici Andro Mohorovičić i Ivan Jurković. Zgradu su projektirali hrvatski arhitekti Velimir Neidhardt, Davor Mance, Zvonimir Krznarić i Marijan Hržić.

Nova zgrada NSK ogromnih je dimenzija – ukupno ima 44.432 kvadratna metra. Daleko je najveća knjižnica u Hrvatskoj i sadrži oko 3 milijuna svezaka knjiga. U zgradi NSK danas se čuvaju neprocjenjiva hrvatska nacionalna blaga – poput starih kodeksa na pergamentu. NSK čuva i primjerke prve hrvatske tiskane knjige – Misala po zakonu rimskog dvora iz 1483. godine.

Inače, početci Knjižnice sežu u 1606. godinu kada su isusovci na Gradecu osnovali knjižnicu uz svoj kolegij. Prvi podatci o upisanim knjigama su iz 1611., a nakon ukidanja isusovačkog reda (1773.) osnovana je Kraljevska zagrebačka akademija znanosti koja je preuzela cjelokupnu biblioteku premjestivši je u svoju zgradu na Katarinskom trgu.

Godine 1874., osnutkom Sveučilišta Franje Josipa, Akademijina knjižnica postaje Kraljevskom sveučilišnom knjižnicom te se premješta u zgradu današnjeg Rektorata Sveučilišta na Trgu maršala Tita. U zgradu na Marulićevom trgu premještena je 1913. godine, a 1960. preimenovana je u Nacionalnu i sveučilišnu biblioteku. Preseljenjem u novu zgradu 1995. u imenu je riječ biblioteka zamijenjena sa knjižnica.



Komentari