Na ‘Džamiji’ uoči 10. travnja osvanula crna petokraka, doznajemo što predstavlja

U galeriji Bačva u Meštrovićevom paviljonu u srijedu je otvorena izložba Jurice Pušenjaka pod nazivom Heroji.

Mladi slikar je napravio neobičan slikarski objekt “Spomenik herojima NOB-a”. Na tom se monumentalnom djelu nalaze portreti nevjerojatnih 1315 narodnih heroja, čija je lica i biografije Pušenjak pronašao u Zborniku narodnih heroja Jugoslavije.

Prepušteni zaboravu

“Naličje Spomenika posve je crno. To je boja koja asocira na tragičan završetak brojnih narodnih heroja tijekom rata, na njihovu sudbinu u kasnijem društvu, kada su prepušteni zaboravu i kada su se uklanjale njihove biste iz javnih prostora i brisala njihova imena iz institucija. Boja koja, između ostaloga, asocira na fašizam. Međutim, crna je i boja zemlje koju su partizani gazili i oslobađali i boja ponovnog rađanja.

I Narodnooslobodilačka borba imala je fazu prolaska kroz kičizirane, uglavnom propagandne, interpretacije, najčešće u filmu. Upravo takvi filmovi, poput Bitke na Neretvi, bili su inspiracija Pušenjaku za ovaj rad”, napisao je o izložbi povjesničar umjetnosti i galerist Feđa Gavrilović.

Fascinacija Drugim svjetskim ratom

Pušenjak je slikanje Spomenika započeo na četvrtoj godini Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, a polovina tog spomenika bila je i njegov diplomski rad.

“Početna ideja zbog koje sam uopće započeo raditi na Spomeniku proizašla je iz moje opće fascinacije povijesnim narativom oko Drugog svjetskog rata. Od pojave nacionalsocijalizma, Trećeg Reicha te posebice toga kako se na ovim prostorima organizirao jedan veliki antifašistički pokret otpora koji je u svijetu jedinstven”, rekao je Pušenjak za Večernji list.

Foto: Zagreb.info

Posebno problematičnim smatra odnos našeg društva prema našoj antifašističkoj prošlosti.

“Nezgodno je i vrlo zahtjevno kod nas baviti se Drugim svjetskim ratom, pa makar i umjetnički. Ustaše i partizani i dalje su aktualni kao i nekad, a narodni heroji koji su u Jugoslaviji bili idealizirani sada su demonizirani, njihovih imena na ulicama, trgovima, školama i institucijama više nema, a spomenici Narodnooslobodilačkoj borbi od kojih su neki prava remek-djela, uništavani su i zanemarivani. Moj je rad sigurno dijelom odgovor na to. Strašno je da se mi sramimo svoje antifašističke prošlosti koja je jedinstvena u čitavom svijetu. Miču se trgovi, ulice, povijest se stalno relativizira”, rekao je mladi slikar.

Izložba ostaje otvorena do 10. travnja 2022.

 

Komentari