Otvorena je izložba ‘Koralj izvađen iz mora’ u Prirodoslovnom muzeju

Foto: PR

U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, povodom njegovog 172. rođendana otvorena je izložba Koralj izvađen iz mora.

Autorice izložbe Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić i Irena Grbaczajedno s autorom likovnog postava Nedjeljkom Mikcem prezentiraju najljepše primjerke koralja u različitim segmentima života, od samih geoloških početaka pa sve do današnjih dana. Izložba prikazuje prirodoslovne značajke koralja, način života, sistematiku, rasprostranjenost i ugroženost, ali i brojne zanimljivosti, legende, mitove, vjerovanja i umjetnički doživljaj koralja. Izložba se otvara u godini zaštite koraljnih grebena želeći ukazati na njihovu ugroženost, a značajan dio koralja izloženih na izložbi također su značajno izloženi klimatskim promjenama. Posjetitelji mogu saznati i niz vrijednih, znanstvenih i stručnih podataka o ovoj fascinantnoj fosilnoj i recentnoj fauni.

“U zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čuvaju se koralji stari i preko 400 milijuna godina pa sve do onih nježnih oblika recentne prošlosti. Da je koralj zapravo životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću. Sve do tada vladalo je uvjerenje da je riječ o biljci koja stvrdne kad se izlazi iz mora. Tako su koralji sa svojom mitskom aurom i svojom nepoznatom i neizvjesnom prirodom negdje između različitih carstava živog svijeta nadahnuli mnoge znanstvenike  pa i pisce i filozofe” naglasila je Katarina Krizmanić, jedna od autorica izložbe.

“Iako primarno prirodoslovnog karaktera izložba je dobila i umjetnički te se svrstala u niz novog vala izložbi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u kojoj se na poseban način isprepliću priroda i umjetnost” naglasila je ravnateljica Tatjana Vlahović.

Koralji širokim spektrom živih boja i kružno raspoređenim pokretnim lovkama neodoljivo podsjećaju na biljke što je vjerojatno i uvjetovalo njihovo latinsko ime Anthozoa, u prijevodu „cvjetajuća životinja“, dok sami naziv koralj dolazi od grčke riječi koralion što znači kći mora. Koralji pripadaju koljenu Cnidaria – žarnjaka, isključivo su morske životinje i mogu se naći u gotovo svim svjetskim morima do dubine od šest tisuća metara. Žive pojedinačno ili u kolonijama, odnosno zadrugama. Pojedinačni koralji vezani su uz čvrstu podlogu ili duboko ukopani u mulj ili pijesak, dok kolonijski žive tako da njihove kolonije prekrivaju podlogu ili tvore najrazličitije oblike koraljnih grebena. Po sistematskoj pripadnosti koralji su vrlo nisko, a po dimenzijama su uglavnom sićušni, ali i kod njih se priroda još jednom poigrala dajući im značajnu ulogu graditelja najvećih struktura u živom svijetu – koraljnih grebena.

Koralji svojom gotovo božanskom ljepotom od davnina privlače ljudsku pozornost, a oko njihove tajnovitosti isprepleću se i različite legende pa tako prema antičkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, a morske alge, prekrivene krvlju okamenile su se i postali koralji. Ovaj zagonetni mit nadahnuo je francuskog slikara Claudea Lorrainea koji je u 17. stoljeću naslikao svoju verziju postanaka koralja.

Značaj dio izložbe posvećen je koraljarstvu i izradi nakita od koralja. Prateći tu ideju gotovo je nemoguće zaobići otok Zlarin, sinonim za koraljarstvo i rodno mjesto Vesne Parun, koja je prije više od pola stoljeća napisala zbirku pjesama „Koralj vraćen moru“.


Komentari