Danas se purgerima smatraju samo oni čija obitelj živi u Zagrebu barem pet generacija. Za Hrvate iz drugih regija purgeri su svi rođeni u našem glavnom gradu bez obzira na porijeklo.
No, da bismo dobili pravi odgovor na pitanje tko su purgeri, moramo se vratiti u povijest. Utvrđeni Gradec i utvrđeni Kaptol stajali su svaki na svom brežuljku, a u njima su živjela gospoda i obrtnici, dok su kmetovi živjeli u selima oko ovih utvrda.
Na njemačkom se jeziku utvrda kaže Burg, a onaj tko u njoj živi je Bürger. S vremenom se riječ iskrivila u purger. Dakle, purgeri su bili građani koji su se razlikovati od kmetova iz okolnih sela poput Šestina, Vrapča ili Črnomerca.
A pripada li i vaše prezime starim purgerskim prezimenima možete provjeriti ovdje.
Utjecaj germanizama i iskrivljenih germanizama
Iskrivljeni germanizam donio nam je i pozdrav bok. Naime, Zagreb je bio dugo godina grad unutar Austrije, a zatim Austro-Ugarske. Tijekom vremena doselile su se austrijske upravne, vojne i djelomično industrijske strukture, a s njima i
utjecaj austrijske verzije njemačkog jezika.
Građanski trgovci prema svojim mušterijama preuzimaju arhaični austrijski pozdrav “Mein Buecken”, iskrivljena verzija austrijskog njemačkog koja se u Zagrebu čitala kao majn bokn ili moj naklon.
Tijekom vremena istovremeno su se razvijale obje verzije tog pozdrava, ali i odzdrava, tako da se pojavljuje i skraćena verzija bokn ili naklon, a u susretu popraćena sa skidanjem šešira. Upravo od skraćenog bokn nastao je tipični zagrebački pozdrav bok, sa kratkim o ili ponekad dvostrukim o. Obje su se verzije mogle čuti i kod trgovaca idućih pedeset godina.
S vremenom se moj naklon polako gubi pod utjecajem pridošlica s raznih strana. Pozdrav i odzdrav “bok” stoga ne postoji u Rijeci, Splitu ili Osijeku, obzirom na neke druge utjecaje koji su na tim područjima bili dominantniji.
