Franjo Hanaman – hrvatski keramičar, metalurg i izumitelj žarulje s volframovom niti

Dana 30. lipnja 1878. rođen je Franjo Hanaman, hrvatski kemičar, metalurg i izumitelj žarulje s žarnom niti od metala volframa. Rođen je u Drenovcima, na području današnje Vukovarsko-srijemske županije.

Po struci je Hanaman bio kemičar. Naime, diplomirao je na Kemijskom odjelu Tehničke visoke škole u Beču. Godine 1900. postao je na toj školi asistentom na katedri analitičke kemije. Upravo je ondje radio na usavršavanju električne žarulje s metalnom žarnom niti, zajedno s Aleksandrom Justom. Oni su svoje postupke patentirali, a Hanaman je svoja patentna prava uspio prodati američkoj kompaniji General Electric.

Zahvaljujući visokomu talištu, volframova se nit, za razliku od dotadašnjih niti za žarulje, mogla zagrijati na višu temperaturu i tako postići veću svjetlosnu učinkovitost. Time je konačno utemeljena ekonomična rasvjeta pomoću električne energije. Veći dio 20. stoljeća koristilo je čovječanstvo upravo žarulje s volframovom žarnom niti.

Nakon Prvog svjetskog rata nastanio se u Zagrebu, gdje je predavao na Tehničkoj visokoj školi, a postao je i njenim rektorom. Franjo Hanaman je jedan od utemeljitelja Odjela za rudarstvo i metalurgiju Tehničkog fakulteta, a do kraja života bio je pročelnik tog odjela.

Franjo Hanaman umro je 1941. godine, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj.


Komentari