Na današnji dan partizanske jedinice, većinom preobraćeni četnici, ušle u opustjeli Zagreb

3203

Nakon što su uspostavili kontrolu nad cijelim hrvatskim prostorom, partizanske jedinice ušle su u Zagreb 8. svibnja 1945. godine. Dvije postrojbe ušle su u grad s juga, preko Savskog mosta, a jedna s istoka preko Maksimira. Zatekli su pusti grad.

Naime, dva dana ranije poglavnik Ante Pavelić i ustaška vlada pobjegli su prema Austriji, ponijevši sa sobom novac i zlatne rezerve. Ubrzo su za njima krenuli ostatci ustaških i domobranskih postrojbi te civilno stanovništvo koje se bojalo odmazde partizana. Građani koji su ostali u Zagrebu tog su se dana zatvorili u svoje domove iščekujući neizvjesnu budućnost.

Partizanske jedinice koje su ušle u grad bile su sastavljene uglavnom od boraca koji nisu bili iz Hrvatske, s jasnim zadatkom da odmah pronađu protunarodne elemente te ih uhite. Tako je već u prvim satima nakon preuzimanja Zagreba došlo do sistematskog, već unaprijed pripremljenog, preuzimanja svih značajnih ustanova i masovnih uhićenja, ali i likvidacija.

10. zagrebački korpus

Tek sljedećeg dana, 9. svibnja, u grad je ušao i 10. zagrebački korpus, u čijem sastavu su bili Zagrepčani i stanovnici okolnih područja. Tek tada su stanovnici izašli na ulice pozdravljajući vojsku jer je u tom korpusu bilo mnoštvo njihovih rođaka, susjeda i prijatelja.  Oko 10. zagrebačkog korpusa ostala je kontroverza o njegovoj ulozi o oslobađanju Zagreba. Naime, godinama se tvrdilo da su njegovi pripadnici prvi ušli u Zagreb (koji su dva dana ranije napustili većina ustaša i domobrana, ali i mnoštvo civila) dok je povijesna istina sasvim drugačija, a prešučivala se zbog ondašnjeg bratstva i jedinstva. Glavnu ulogu u oslobađanju Zagreba imala je 45. srpska divizija, točnije 20. srpska brigada koja je, uz još dvije srpske brigade, bila u njezinu sastavu, a među kojima je bilo i mnoštvo aboliranih četnika.

Uskoro u Zagreb dolazi i vlada Federalne Države Hrvatske na čelu s Vladimirom Bakarićem, a za njima i članovi ZAVNOH-a  (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske), na čelu s Vladimirom Nazorom.

Nakon toga održan je masovni skup na trgu koji je još nosio ime bana Jelačića, a na kojem je, prema ondašnjim izvještajima, prisustvovalo gotovo sveukupno stanovništvo Zagreba slaveći kraj ustaškog terora i uspostvu narodne vlasti.

Spomenimo da je prema dostupnim podatcima oko 50.000 Zagrepčana sudjelovalo u ratu na partizanskoj strani, među kojima je bilo oko 20.000 poginulih. Samo dio njih bili su članovi komunističke partije.

Poznati zagrebački novinar i povjesničar Josip Horvat ovako je opisao te dane: “Prošetao kroz Tuškanac. Putem sam se smijao kao dijete – četiri godine i mjesec dana nisi onuda smio prolaziti. Na toj sitnici osjetio sam da je došla sloboda, da ulazimo u nov život. Tako je čudno kod srca, mozgom čovjek ne kapira da je nestalo straha”.

Nažalost, umjesto obećane slobode i demokracije Zagrepčani, kao i mnogi drugi u komunističkoj Jugoslaviji, uskoro su doživjeli represiju komunističkog režima te zatiranje svakog oblika slobodnog izražavanja i djelovanja. Počela je era komunističke Jugoslavije koja je potrajala do 1990-ih kada se raspala u krvavim ratovima.

Popis ubijenih prilikom ulaska partizana u Zagreb i tijekom “svibanjskog oslobođenja Zagreba”

+Josip Horvat Međimurec, slikar

+Vinko Kos, pjesnik, književnik i pisac za djecu

+Ljudevit Jurak, svjetski poznati patolog i sudski medicinar, začetnik humanomedicinske patološke anatomije i veterinarske patološke anatomije u Hrvatskoj

+Andrija Konc, pjevač (odveden iz Zagreba u Bjelovar, gdje je i ubijen)

+Ivan Softa, pjesnik

+Vladimir Jurčić, pjesnik, esejist, feljtonist +Jerolim Malinar, javni katolički djelatnik i novinar, suradnik bl. Ivana Merza

+Mijo Bzik, novinar i publicist

+Tias Mortigjija, novinar, publicist

+Zdenka Smrekar, književnica

+Milivoj Magdić, novinar, pravnik i publicist

+Nikola Mandić, premijer NDH

+Mehmed Alajbegović, političar, diplomat i pravnik

+Osman Kulenović, političar i pravnik

+Nikola Steinfel, pomorski časnik NDH, ministar oružanih snaga i zapovjednik mornarice NDH

+Mile Budak, političar, romanopisac i novelist

+Julije pl. Makanec, političar, filozof i pisac

+Miroslav Navratil, vojnik, pilot i general

+Slavko Kvaternik, hrvatski vojnik, političar i državni dužnosnik

+Germogen Maksimov, poglavar Hrvatske pravoslavne crkve, mitropolit zagrebački

+Blanda Stipetić, katolička redovnica

+Gaudencija Šplajt, katolička redovnica, istaknuta djelatnica nekadašnjeg zagrebačkog samostana Antunovac u Maksimiru

+Filip Popp, protestantski svećenik, prvi biskup Evangeličke Crkve u Hrvatskoj

+Franjo Babić, književnik i novinar

+Đuro Stipetić, rektor Sveučilišta u Zagrebu

+Kerubin Šegvić, povjesničar, književni kritičar, političar, katolički svećenik, profesor filologije

+Ivo Guberina, svećenik, teolog, povjesničar i političar

+Ismet Muftić, zagrebački muftija

+Radoslav Glavaš, književni povjesničar, kritičar i franjevac.

+Joco Cvijanović, operni pjevač i svećenik Hrvatske pravoslavne crkve (srpske nacionalnosti)

+Serafim Kupčevski, pravoslavni svećenik

+Dimitrije Mrihin, pravoslavni svećenik

+Aleksej Borisov, pravoslavni svećenik

+Lipharda Horvat, katolička redovnica

+Geralda Jakob, katolička redovnica

+Konstantina Mesar, katolička redovnica

+Marijan Marijašević, književnik

+Bonaventura Radonić, franjevac i filozof

+Munir Šahinović, novinar i pisac

+Jerko Skračić, novinar i književnik

+Branko Klarić, pjesnik

+Gabrijel Cvitan, književnik

+Vilim Peroš, novinar, urednik zagrebačkog dnevnog lista Nova Hrvatska

+Agathe von Hausberger, američka novinarka

+Ivan Maronić, novinar

+Danijel Uvanović, matematičar i fizičar svjetskog glasa, novinar i publicist

+Grozda Budak, kći Mile Budaka


Komentari