Tko su bili Vlasi iz Vlaške ulice

FOTO: laudato.hr

Uvijek smo učili da je Zagreb nastao spajanjem naselja Gradeca i Kaptola. To je, međutim, pojednostavljena verzija zagrebačke povijesti. Prema Carskom patentu, izdanom 7. rujna 1850. Zagrebu je pripojeno još nekoliko naselja poput Laške vesiNove vesi. Laška ves je vrlo staro naselje za koje se pretpostavlja da je naseljeno već u 8. stoljeću. Za početak, odredimo značenje riječi ves (ili vas). Ona potječe iz latinskoga jezika, od riječi vicus, što znači selo.

Prema srednjovjekovnim zapisima na početku današnje Vlaške ulice postojalo je naselje koje se naziva Vicus Latinorum, tj. Selo Latina. Riječ je o talijanskim trgovcima, graditeljima i umjetnicima koji su radili na katedrali. Nažalost, većina njihovih djela je izgubljena jer je katedrala nekoliko puta oštećena u potresu. Neke od poznatih obitelji iz tih vremena bile su Frusnello, Pasarle, Buseto, Calcinelli i Rigoldo.

Već u 13. st. naselje dobiva status biskupskoga naselja, što znači da je bilo pod nadzorom zagrebačkih biskupa te je funkcioniralo kao poluslobodna općina. Vicus Latinorum nalazio se odmah podno Kaptola, pa su zagrebački kanonici u 14. stoljeću tamo počeli naseljavati kaptolske kmetove. Kajkavsko stanovništvo prozvalo je ovo naselje Laškom vesi, da bi kasnije glavna ulica naselja bila preimenovana u Vlašku ulicu. Prema popisu iz 1769. tamo je radilo 38 krznara, 27 postolara, 22 čizmara i 21 krojač. Moramo spomenuti i hrvatskog romanopisca Augusta Šenou koji se rodio u toj ulici 1838. godine.

Zanimljivost iz povijesti stanara Vlaške ulice je peticija iz 1870. godine koju su predali Gradskom poglavarstvu. U njoj piše da ih “kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči.” Tada je, naime, potok Medveščak tekao jednim dijelom Vlaške ulice.


Komentari