Istražili smo top naslove na Interliberu i doznali: Knjige jednog domaćeg povjesničara iznenađujuće se dobro prodaju

Igor Soban / Pixsell

U utorak je na Zagrebačkom velesajmu otvoreno 43. izdanje Interlibera  i trajat će sve do nedjelje.

Prošetali smo Interliberom ujutro, malo nakon otvaranja. Grupice ljudi pod maskama gužvali su se na štandovima većih izdavača prelistavajući nove naslove, ali daleko je to od gužve na koju su dugogodišnji posjetitelji sajma navikli (no ipak je više posjetitelja došlo u poslijepodnevnim i večernjim satima).

Jedan od takvih štandova je i onaj od Profil knjiga.

Ljudi su zainteresirani – ima zanimljivih naslova

Ivana Žderić, urednica u izdavačkoj kući Profil knjiga, za Zagreb.info izjavila je kako je sretna što se Interliber održava i kako su se svi bili spremni prilagoditi kako bi događaj bio što je moguće sigurniji.

„Po prvim dojmovima ima ljudi, zainteresirani su a zato što nema intenzivne gužve vjerujemo da će ljudi imati više  vremena za biranje, više će se posvetiti naslovima i na taj način odabrati što žele čitati“, rekla je Žderić.

Među bogatom ponudom ovogodišnjih hit naslova, kao najočekivaniji istaknula je roman „Mračna kći“, autorice Elene Ferrante (koju je, podsjetimo, sinoć svojoj ženi kupio i gradonačelnik Tomislav Tomašević).

Opisan kao „slojevita meditacija o majčinstvu i snažna priča o podvojenim osjećajima koje gajimo prema svojoj djeci“, priča prati majku čije su se kćeri preselile ocu, a ona otišla na odmor gdje je upoznala predanu majku Ninu i njenu bučnu obitelj, što je aktiviralo njena sjećanja na teške i nekonvecnionalne odluke koje donosila kao majka.

„Ferrante je godinama jedna od najprodavanijih autorica  u Hrvatskoj i očekujemo da će i ovaj roman biti prodavan, ona inače ujednačeno piše, njezini romani su standardno uvijek na visokoj razini“.

Tu su također, nastavila je Žderić, i novi roman „Obscuritas“ (kojeg je pohvalila zbog dobro složene pričom i jako zanimljivih likova), kojeg potpisuje David Lagercrantz, autor poznatog po tome što je napisao tri nastavka kultne trilogije „Millenium“ Stiega Larsonna.

Kao treći izbor, istaknula je Anthonyja Doerra i njegov „Grad u oblacima“. Riječ je o knjizi o knjigama,  slično pisanju Umberta Eca ili popularnom romanu „Kradljivici knjiga“.

Žužul: Želja za slobodom dovest će do visoke posjećenosti

Ante Žužul, predsjednik upravnog odbora Školske knjige, za Zagreb.info je komentirao kako su okolnosti Interlibera takve kakve jesu, ali da je bolje išta nego ništa.

Ipak, uvjeren je da će i interes za knjigom, kao i općenito zatvorenost i želja za slobodom dovesti do visoke posjećenosti i da će i ovo izdanje Interlibera biti dobro.

„Zamislite ljudi po cijelu godinu rade, žrtvuju se pisci, grafičari, prevoditelji, lektori, 350 ljudi U Školskoj knjizi radi knjigu svaki dan.  Osmišljavaju vrijedna izdanja koja propitkuju i oblikuju kvalitetom standard kako bi to bila ozbiljna građa“, otkrio je Žužul.

Leksikografija, knjige nacionalnog identiteta, rječnici, znanstvena literatura, lektira, esejistika, nacionalni klasici, vrhovi svjetske književnosti – sve je to dio ponude izdanja Školske knjige.

„Toliko ozbiljne literature svake godine ovdje damo tako da je tu uistinu velika svečanost i prilika za ljude koji vole knjige da je dođu zagrliti ovdje na Interliber“, ustvrdio je Žužul važnost Interlibera kao manifestacije.

Dodao je i kako Školska knjiga objavljuje knjige koje nisu toliko komercijalne, ali su nacionalno vrijedne, nastavljajući 70 godina tradicije koja oko sebe nosi ono najvrijednije iz hrvatske kulture. Tu je i istaknuo i ediciju „Hrvatska-Europa“ u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti, a broji pet knjiga. „Malo zemalja u Europi ima povijest i kulturu kao što smo mi dali. Mi sada imamo enciklopedijske tekstove kojima kažemo ‘to smo mi’. Ali ne kao oni koji putuju u provincijalnost, nego oni koji su otvoreni prema svijetu, uspostavljamo komunikaciju s drugim kulturama svijeta, nudimo naša izdanja, svjetski nakladnici prevode naše knjige, mi prevodimo tuđe i uspostavljena je interkulturalna komunikacija“, rekao je Žužul dodajući kako ta suradnja seže od dječje literature do nacionalnih izdanja.

Susret s knjigom jači od virtualne informacije

Iako brojni izdavači, nisu opstali u nedaćama 2020. kako je na rubu suza u uvodnom govoru istaknula direktorica Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić, tijekom lockdowna u hrvatskoj se razbudila internetska prodaja knjiga.

Žderić slaže se kako se online prodaja jako razvila tijekom epidemije (te očekuje da će nastaviti rasti), ipak je istaknula kako je kupnja uživo ostala jača.

“Međutim, Interliber je izuzetno važan jer je to susret s knjigama, ima neku posebnu atmosferu, a imamo i velika sniženja pa se prodaju naslovi koji duže stoji i dosta veliki dio knjiga se proda”, istaknula je Žderić jednu od višestrukih važnosti održavanja Interlibera.

Dodala je i kako ne vjeruje da su ijednom izdavaču cvjetale ruže u posljednje dvije godine.

Žužul napominje kako se ljudi općenito moraju družiti, a uslijed atmosfere gdje je pandemija smanjila socijalni kontakt, možda se upravo druženje s knjigom povećalo.

Strani autori prednjače u beletristici, domaći opstaju u publicistici

Pored spomenutih romana i brojnih beletrističkih naslova, Profilov štand bio je krcat i publicistikom. Žderić se slaže, kako romani stranih autora općenito imaju veću naklonost hrvatske publike od domaćih autora (s iznimkom Jurice Pavičića koji se dobro prodaje, a u Francuskoj je u tri mjeseca osvojio tri nagrade). Međutim, kod publicistike, publika ipak ima više pažnje za domaće pisce.

Napominje kako to, ovisi o žanru, ali raspon popularnosti domaćih i stranih autora u publicistici je ravnomjernih pola-pola.

“Domaći putopisi se prodaju, a strani nisu toliko popularni. Zatim povijesne tematike koje pišu domaći autori su puno zanimljIvije jer se radi baš o nama, pa to najbolje znaju naši stručnjaci”, istaknula je Žderić.

Dodala je i kako hrvatski intelektualci zaziru od pristupačnog pisanja širokoj publici, ali kako ipak ima iznimaka. Jedan takav primjer, nastavila je, pisanje povjesničara Ive Goldsteina, čije se knjige sjajno prodaju. Ipak u jednom žanru su strani autori hrvatskim publicistima zasad nedostižni.

“Imamo dosta i poslovne literature koji su uglavnom prijevod baš zato jer tu strani autori pristupačnije pišu. Recimo Thomas Piketty nam je tu dosta uspješan”, objasnila je Žderić podsjetivši na francuskog autora koji stoji iza naslova kao što su “Kapital u 21. stoljeću” i “Kapital i ideologija” ili najnovija “Napokon Socijalizam”.

Komentari