Predstava Kafka na žalu temeljena na djelu Harukija Murakamija u scenskoj adaptaciji Franka Galatija i režiji Ivice Buljana bit će prva nova produkcija Hrvatskoga narodnog kazališta otkad je zatvorilo svoja vrata zbog mjera uzrokovanih pandemijom korona virusa.
Roman Kafka na žalu Harukija Murakamija jedan je od onih koji su označili početak dvadeset i prvog stoljeća. U njemu se isprepliću svijet živih i mrtvih, vanjski svijet i unutarnji svijet snova i sjećanja. U ovom svemiru se stvarnost neprestano umnožava, tinejdžer Kafka kojeg glumi Matija Čigir bježi od kuće u potrazi za majkom i misli da je nalazi u tajanstvenoj gospođici Saeki koju igra Alma Prica. Starac Nagata kojeg glumi Dragan Despot kreće u potragu za polovicom svoje sjene koja je nestala u djetinjstvu, za vrijeme američkog napada na Japan. Susret ova tri života u potrazi za smislom pruža dragocjeni materijal za kazalište. Njihova potraga ilustrira krajnji tragični paradoks čovjeka bačenog u neizrecivu sudbinu, a opet odgovornog, jer je osuđen da mu da smisao.
Ovo je možda najvoljenije i najčitanije Murakamijevo djelo koje je toliko krcato simbolima da se doima kao neka Odiseja koju je napravio David Lynch. Kreće od Edipovog mita o dječaku koji bježi od oca, radikalnog konceptualnog umjetnika Johnya Walkera i na tom putu susreće ženu tajanstvene prošlosti s kojom ulazi u strastveni odnos. Tu su pukovnik Sanders sa reklame za KFC, prostitutka koja čita Hegela, mladi kamiondžija koji kao Indiana Jones kreće u potragu za ulaznim kamenom, starac Nagata koji razgovara s mačkama, priča o nacističkom monstrumu Eichmannu koji ne razumije u čemu je njegova odgovornost za smrt milijuna Židova.
Haruki Murakami je formirao stav intelektualne slobode u dodiru Dalekog Istoka i Zapada. Hranjen različitim kulturama, on je najzapadnjačkiji od japanskih autora. U Japanu je nacionalna zvijezda: njegove knjige prodaju se u milijunima primjeraka u cijelom svijetu. Rođen 1949., Haruki Murakami pripada pop generaciji, kontrakulturi undergrounda, rocka i revolucionarnog idealizma, Doorsima i Beatlesima, odnjegovan na Flaubertu, Dostojevskoom, Balzaku, Čehovu i grčkoj tragediji. Baš zato je idealan pisac za kazališni scenarij kakav mene zanima. Vodio je jazz klub, preveo na japanski dva Raymonda, Chandlera i Carvera, Scotta Fitzgeralda, Johna Irvinga. Otišao je u egzil u Sjedinjene Države, gdje je predavao na prestižnim sveučilištima, a vratio se u Japan 1995. nakon potresa u Kobeu i napada u tokijskoj podzemnoj željeznici jer je želio biti među svojim ljudima.
Murakami je izgradio jedan svemir na rubu svega mogućeg. On je pisac odvažnosti i suptilnosti, a njegovo pisanje sofisticirano i duhovito, njegove opsesije su gubitak, usamljenost i ljubav. Kafka čita noć i dan, u knjigama traži odgovor. Tko sam ja ? Zašto sam bio napušten? Jesam li osuđen na svoju sudbinu?
Aristofan kaže da živimo svoj uzdrmani život, i većinu vremena provodimo u potrazi za polovinom koja nam nedostaje. Autor voli množiti pjesme, anegdote, avanture, prispodobe i vjerujem da će to i publici biti čisto zadovoljstvo jer Murakami ima dar učiniti svoje čitatelje inteligentnim.
Uz Almu Pricu, Dragana Despota i Matiju Čigira, glume Krešimir Mikić kao Johny Walker, pukovnik Sanders s reklame za KFC je Goran Grgić, Nina Violić tumači Setsuko Okamochi, mačka Otsuka je Ksenija Marinković. U predstavi glume Siniša Popović, Livio Badurina, Ana Begić Tahiri, Filip Vidović, Nikša Kušelj, Igor Kovač, Ivana Boban, Iva Jerković, Iva Mihalić, Luca Anić, Tin Rožman, Ivan Colarić, Marin Klišmanić, Tesa Litvan i Marin Stević.
Scenograf je vizualni umjetnik David Maljković kojemu je ovo prvi autorski rad u kazalištu, kostimografkinja je Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, koreograf Šimun Stankov, dramaturginja Mirna Rustemović, dizajn svjetla i videa Sonda 4 i Toni Soprano Meneglejte.
Pretpremijera predstave bit će 26. lipnja a Kafku na žalu možete gledati i 27. lipnja te 1. i 2. srpnja. Ulaznice su u slobodnoj prodaji.
