U našim trgovačkim lancima stoji pravo bogatstvo poizvoda iz svih krajeva svijeta.
Nije nepoznato da se u Hrvatsku uvoze namirnice sa svih krajeva svijeta, no problem je kad se uvoze one osnovne, zbog čega je propalo mnogo našim poljoprivrednika. U posljednjem istraživanju 24sata u dva trgovačka lanca trajno mlijeko s 2,8 posto mliječne masti je iz Hrvatske, dok su druga dva, s 1,5 i 3,5 posto mliječne masti, uvozna.
U jednom trgovačkom lancu ono je bilo iz Češke, a u drugom iz Poljske, a ono često dolazi i iz susjednih zemalja, BiH, Slovenije, Austrije, Njemačke. Osim toga, na policama je pronađeno i svježe mlijeko iz Mađarske.
“U Sloveniji, Austriji i drugim zemljama u prodavaonicama mora biti najmanje 50 posto domaćeg mlijeka i mliječnih proizvoda, a u Mađarskoj je 70 posto. Samo kod nas to nije tako”, rekao je Darko Pavičević, upravitelj Mljekarsko stočarske zadruge Proizvodi sela.
U toj zadruzi okupilo se devet mljekara još 2012. godine i to zato što nisu htjeli prodati mlijeko ispod cijene niti se riješiti krava. Oni proizvode između 11 i 12 tisuća litara mlijeka, od toga polovicu prerade, a drugu prodaju u 13 mlijekomata u Zagrebu i okolici.
“Bez mljekomata odavno bismo propali, a ovako smo otvorili 12 novih radnih mjesta. Direktna prodaja je rješenje za sve koji misle ostati u Hrvatskoj”, kazao je Pavičević.
Dodao je i da je u 10 godina zatvoreno više od 5500 malih i srednjih farmi, a u Slavoniji su stradale i neke s više od tisuću krava.
“Farme su počele propadati jer cijene diktiraju mliječni karteli koji tvrde da na tržištu imaju jeftinije. Traže da radimo kvalitetnije mlijeko i prodamo ga jeftinije nego što je vani standard”, ogočeno priča.
Osim mlijeka u Hrvatsku se uvoze i jaja i riba i to s drugih krajeva svijeta. Uvoz jaja iz Poljske malo je smanjen od nesretne smrti dječaka koji je zaražen salmonelom iz uvoznih jaja, ipak, na plicama su nađena ona Latvije. Ribe, pak, ima iz cijelog svijeta, Tanzanije, Namibije, Ugande, Kine, Argentine, Vijetnama…
S polica se često povlače upravo uvozne namirnice
Jaja se, bez obzira na tragediju zbog salmonele, još uvjek uvoze, samo ne tako puno iz Poljske. Ona sada dolaze iz Latvije.
“Smiješno je da smo uvozili jaja iz Poljske, a tamo nesilice drže u malim kavezima kakve su kod nas zabranili 2013., od ulaska u Europsku uniju. Ta uvozna jaja sigurno nisu dobra. Tek nakon tragedije u kojoj je preminulo dijete, ljudi su počeli tražiti naša domaća”, govori Zvonko Šincek iz Gornjeg Vratna u Varaždinskoj županiji.
On pak drži 3500 nesilica u najsuvremenijim, automatiziranim kavezima. Njegova jaja kupuju restorani, slastičarnice, vrtići i domovi, a oko 60 posto njih odlazi u tri jajomata u Varaždinu. Jaja M klase s njegove farme stoje jednu kunu, ona veća, L klase, skuplja su za 20 lipa. On godinama drži ove iste cijene, iako su one porasle u trgovačkim centrima..
“Nisam protiv uvoza, no najprije bi trebalo prodati svoju robu kao što rade u Austriji. Oni sigurno neće uvoziti dok imaju svoje. Da se tako radi i kod nas, ljudi ne bi iz Hrvatske bježali u inozemstvo”, zaključio je Šincek.
Na gotovo svim kutijama jaja stoji oznaka “Jaja hrvatskih farmi” koju dodjeljuje i kontrolira Hrvatska agencija za hranu, a osim latvijskim pronađena su i austrijska iz ekološkoh uzgoja.
Problematična je i u uvozna riba
Osim što su s policala povučena sumnjiva poljska jaja, u posljednje vrijeme povlači se i u uvozna riba, a najnoviji primjer toga je sabljarka.
>>> Provjerite imate li ga doma: Ministarstvo poljoprivrede s tržišta povlači ovaj proizvod
U petak je Hrvatska agencija za hranu objavila da se iz prodaje povlači rashlađeni odrezak sabljarke s rokom trajanja do 9. veljače jer su u njemu pronašli povećane količine teškog metala, žive. Ovaj proizvod više nije u prodaji, ali kupci su upozoreni da provjere imaju li je još u zamrzivaču.
Krajem prošle godine, u prosincu, objavljeno da je u dimljenim filetima pastrve iz Njemačke pronađena bakterija listerija. Ovu vijest prvi su objavili upravo Nijemci, a budući da je taj proizvod bio i na našim policama, objaviješteni su i hrvatski potrošači. NEšo prije toga, u rujnu, objavljeno je da se iz trgovina povlače slovenske dagnje jer je u njima bilo dijareičnog biotoksina.
Sada se u trgovačkim lancima može naći svježi file grgeča iz Tanzanije i Ugande, te svježa pastrva iz Italije. Situacija sa smrznutom ribom još je gora, ona dolazi iz cijelog svijeta. Oslići tako dolaze iz Kine, Falklandskih otoka, ulovljenih u jugozapadnom Atlantiku te iz Namibije, Argentine i Španjolske.
Losos je također iz Kine, baš kao i gamberi. Kozice su ekvadorske, a na pakiranju stoji da su prokuhane i stajale su pakirane među svježom ribom. Dagnje uvozimo iz Čilea, a lignje i lignjune s Novog Zelanda, a dolaze cijele, očišćene ili narezane na kolutiće. Skuše su Španjolske, ulovljene u Sjeveroistočnom Atlantiku, u zoni FAO 27. To područje FAO 27 vrlo je veliko, pa je ista zona ulova navedena i na pakiranju papalina, no piše da su one iz Poljske.
Iz Vijetnama stiže i file pangasiusa, vrste soma. U ribarnicama se često može naći natpis “odmrznuto” koji često stoji i uz španjolske tune, piše 24sata.
