Potrošači se sve češće žale zbog povrede vlastitih prava.
Građani u posljednje vrijeme lakše i brže ostvarauju svoja potrošačka prava i to otkako je Ministarstvo gospodarstva preuzelo ovlasti Državnog inspektorata kada su u pitanju poslovi zaštite potrošača.
Ipak, što su građani osvješteniji o svojim potrošačkim pravima, pritužbi je sve više, a pralelno s time nedostaje ljudi za obavljanje inspekcija po službenoj dužnosti.
Prošle godine obavljeno gotovo 15 tisuća nadzora
Tržišni inspektori Uprave za inspekcijske poslove u gospodarstvu u 2016. godini obavili su 14.902 inspekcijska nadzora, od toga je njih 2156 bilo na zahtjev potrošača.
“Obavljeno je 13.927 kontrola propisa nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača, kojim je uređena zaštita ekonomskih interesa potrošača te obračun i naplata javnih usluga. Iz područja sigurnosti proizvoda (odnosno poslova koji se odnose na provjeru tehničkih i sigurnosnih zahtjeva proizvoda stavljenih na tržište, postupka provjere ocjenjivanja sukladnosti s propisanim zahtjevima, isprava koje moraju imati proizvodi na tržištu, označavanja, obilježavanja i prezentiranja proizvoda).
Obavljene su 6472 kontrole propisa Zakona o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanje sukladnosti, te pravilnika donesenih na temelju tog zakona, Zakona o općoj sigurnosti proizvoda, Zakona o građevnim proizvodima, Zakona o energetskoj učinkovitosti, Zakona o zaštiti zraka i Zakona o zaštiti okoliša, te vezanih podzakonskih akat”, rekli su iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta iz čijega je izvješća o radu tržišne inspekcije (koja je nadležna za primjenu Zakona o zaštiti potrošača) vidljivo da su inspektori zatrpani pritužbama građana.
“Najveći problem u radu tržišne inspekcije je velik broj predstavki potrošača, naročito u Područnoj jedinici Zagreb koja je pretrpana predstavkama – njih više od 1200, zbog čega inspektori većinom obavljaju nadzore po predstavkama potrošača. I najčešće kada su u pitanju reklamacije zbog materijalnog nedostatka mobitela, ostale računalne opreme, namještaja, neispunjenja ugovora, a manje redovite inspekcijske nadzore sukladno godišnjem planu rada”, objasnili su iz Ministarstva.
A da su danas građani spremniji boriti se za svoja prava potvrdili su iz udruge “Potrošački forum”, ali još uvijek postoji problem nedovoljne informiranosti.
(Ne)nformiranost potrošača
Iako je pritužbi sve više u Savjetovalištu za potrošače primijetili su da vrlo malo građana zna koja su njihova prava.
“S jedne strane, golemi broj pristiglih pritužbi u naše Savjetovalište za potrošače govori o velikom broju građana koji su osviješteni o svojim pravima i spremni su reagirati da spriječe njihovo sustavno kršenje. S druge strane, na preventivnim radionicama koje organiziramo za građane primijetili smo da je dosta njih stava kako nemaju nikakva prava osim da “bespogovorno plaćaju sve ono što se od njih na tržištu zahtijeva.”
Potom su s radionica odlazili s osmijehom i u čudu jer doznali su da im važeći zakoni daju pregršt prava za koja nikada nisu ni znali da ih imaju. Zato smatramo da je hrvatskim potrošačima još uvijek neophodno upravo to preventivno educiranje o potrošačkim pravima (ali i obvezama) dok do problema još nije ni došlo, jer na taj se način mnogi potrošački sporovi mogu izbjeći ili bar ublažiti njihove posljedice.
Dakle, građani su spremni boriti se za sebe, u Savjetovalištu ih uputimo kako i u ruke im dajemo konkretne zakonske odredbe na kojima će temeljiti svoje zahtjeve, a zauzvrat svakodnevno dobivamo povratne informacije građana da su uz našu pomoć – uspjeli“, govori Dunja Mak, pravnica “Potrošačkog foruma”.
Što poduzeti ako smatrate da su vam prava prekršena?
Sukladno članku 135. Zakona o zaštiti potrošača tržišni inspektor uzet će u obzir prijavu potrošača tek nakon što je potrošač iscrpio postupke podnošenja pisanih prigovora, odnosno podnošenja reklamacije povjerenstvu u slučaju nezadovoljstva odgovorom pružatelja javne usluge na pisani prigovor.
U Ministarstvu kažu da pravilno podnošenje prijave podrazumijeva upućivanje predstavke Ministarstvu koja mora sadržavati: naziv tijela kojemu se upućuje, naznaku predmeta, zahtjev što se prijavom traži (činjenice, odnosno okolnosti koje se prijavljuju), osnovne podatke o subjektu kojega se prijavljuje, presliku prigovora i odgovora prijavljenog subjekta na pisanu pritužbu te presliku računa i naznaku tko prijavu podnosi.
Na temelju toga se procjenjuje postoje li uvjeti za pokretanje postupka inspekcijskog nadzora. Obavijset o rezultatima provedene inspekcije dostavljaju se pisanim putem na adresu podnositelja pritužbe, piše Glas Slavonije.
