Dolački vremeplov: Traženje uzora u inozemstvu

Nezadovoljstvo zbog izgradnje tržnice i brojne kritike, piše Povijest.hr.

Nakon silnih kritika, koje su dolazile sa svih strana oko izgradnje zagrebačke tržnice na Dolcu, gradonačelnik i članovi Odbora za Dolac pokušavaju raznim mjerama barem umanjiti nezadovoljstvo koje je vladalo zbog izgradnje tržnice.

Okupljeno je cijelo Gradsko poglavarstvo na samome Dolcu, gdje im je glavni projektant arhitekt Bastl objašnjavao što je učinjeno i što je još u planu. Zastupnici su razgledali unutarnji i gornji dio tržnice, a zatim ih je arhitekt Bastl poveo u Skalinsku ulicu gdje im je objasnio plan – ulicu treba sniziti za dva metra, te srušiti njenu sjevernu stranu radi oslobađanja prolaza prema Kaptolu.

Usprkos trudu arhitekta Bastla da sve oslika svijetlim tonovima, među zastupnicima je bilo mnogo prigovora na viđeno i predviđenu brzinu radova. Da stvar bude gora, pojavili su se vlasnici objekata predviđenih za rušenje, glasno protestirajući.

Traženje uzora u inozemstvu

Slijedi odluka da viši gradski inženjer Zemljak otputuje u inozemstvo kako bi tamo proučio izvedbe izolacija stropova i podova, te razgledavao kako su stranci riješili pitanje hladioničkih uređaja. Inženjer Zemljak proveo je u inozemstvu nešto manje od mjesec dana, posjetivši tržnice u Münchenu, Frankfurtu, Leipzigu, Berlinu, Pragu i Beču.

Po povratku u Zagreb svoje dojmove iznio je pred Odborom za Dolac, koji zaključuje da radnje zračenja i izolacije treba što hitnije završiti.

Sljedeći potez gradonačelnika i Odbora za Dolac bio je sazivanje posebne konferencije u lipnju 1929., u velikoj dvorani Gradske vijećnice, uz prisutnost svih gradskih zastupnika te brojnih stručnjaka i promatrača. Prvo je dogovoreno da će boksovi u tržnici biti podijeljeni u dogovoru sa samim interesentima. Zbog raznih glasina u javnosti kako se odustaje od izgradnje II. etape unutarnjeg dijela tržnice, koja uključuje hladionice, naglašeno je da izgradnja II. etape započinje odmah, ali u smanjenom obujmu.

Dalje je obznanjeno da se gornji, nenatkriveni dio tržnice pušta u promet u mjesecu rujnu. Istodobno, zabranit će se prodaja mesa na Kaptolu, Jelačićevu, Preradovićevu i Nadbiskupskom (danas Langovu) trgu.

Konferencija je završena ponosnom napomenom da su radovi u donjem, unutrašnjem dijelu tržnice toliko napredovali da krajem godine i ona započinje s radom. Istina, priznaje se da hladionica neće biti gotova do proljeća, ali uslijed zime ona prodavačima ni neće biti neophodna?!

Zagrebačke tržnice nisu zaostajale za inozemstvom

Posljednji korak, u svojevrsnoj ofenzivi koja je trebala pokazati da gradsko poglavarstvo itekako radi na rješavanju tekućih gradskih problema, bio je gradonačelnikov odlazak u inozemstvo na „naučno putovanje“. Cilj putovanja bio je proučavanje komunalne politike stranih gradova i njihovih rješenja za neke probleme koje muče Zagreb. Doktora Srkulja pratili su podnačelnik dr. Vrbanić, nekoliko gradskih zastupnika i odabranih stručnjaka. Na put su krenuli početkom srpnja 1929. godine.

Delegacija je u inozemstvu provela nešto više od mjesec dana, a pri povratku gradonačelnik Srkulj održao je konferenciju za novinare na kojoj je rekao da su obišli 12 gradova te upoznali razna područja komunalne i socijalne politike. Prema njegovu mišljenju zagrebačke tržnice ne zaostaju za inozemstvom u pogledu čistoće i reda, a otvorenjem Dolca izjednačit će se i po drugim pitanjima – natkriven prostor, hladnjače, ventilacija…

Dolački vremeplov

1905. – Izrađuje se idejni projekt za novu tržnicu na današnjem Britanskom trgu (tada Iličkom), no ideja je propala.
1907. – Gradski zastupnici donose odluku da se središnja gradska tržnica izgradi na kraju Martićeve ulice, gdje je bila jahaonica. I ovaj projekt je ubrzo odbačen.
1908. – Javlja se nova ideja o tržnici između Jelačićeva trga i Vlaške ulice, ali je gradski zastupnici odbijaju.
1909. – Gradsko poglavarstvo raspisuje javni natječaj za novu prostornu regulaciju područja Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić za projekt prema kojem se tržnica trebala podići dijelom na Dolcu, a dijelom na Kaptolu. Projekt je kasnije odbačen.
1911. – Gradski zastupnici donose definitivnu odluku da se tržnica podigne na Dolcu. Ubrzo počinje otkup tamošnjih nekretnina.
1920. – Prosvjedi vlasnika od kojih je grad otkupio kuće i zemljišta uoči izbijanja Prvoga svjetskog rata, ali s izgradnjom tržnice nije se počelo.
1924. – Odluka o izradi novoga regulacijskog plana Dolca, Kaptola i okoliša.
1925. – Prihvaćen novi regulacijski plan, gradski zastupnici donose odluku o izradi nacrta za izgradnju tržnice na Dolcu.
1927. – Počinju zemljani radovi na dolačkom brijegu.
1928. – Nakon licitacije, počinje zidanje tržišne hale i zgrade Tržnog nadzorništva.
1930. – Svečano otvorenje nove tržnice.

>>> Staro naselje Dolac, dom kmetova i sirotinje

>>> Dug povijesni put do danas najautentičnijeg simbola Zagreba

>>> Dolački vremeplov: Većina građana protivila se izgradnji tržnice Dolac


Komentari