ŠTO ZAPRAVO JEDEMO? Trgovački lanci u Hrvatskoj police pune svakakvim uvoznim mesom: Na ovo treba obratiti pozornost

Emica Elvedji/PIXSELL

Susjednu je Srbiju nedavno potresla afera nakon iskustva 31-godišnjeg djelatnika ondašnje mesne industrije koji je otvorio dušu za tamošnje medije progovarajući o groznim uvjetima u tim tvornicama.

Objasnio je kako zbog viđenog više ne konzumira mesne prerađevine. Stoga se postavlja logično pitanje: Koliko takvog mesa završi na policama hrvatskih trgovina?

O uništenoj hrvatskoj poljoprivredi i domaćoj proizvodnji u javnom se prostoru nerijetko progovara, no zapravo se malo što po pitanju očuvanja domaće poljoprivrede i proizvodnje poduzima.

Godinama iz raznih poljoprivrednih udruga upozoravaju kako na cijenu, tako i na kvalitetu mesa koje se nudi na našem tržištu.

Jedno su vrijeme iz Nezavisnih hrvatskih seljaka problematizirali svinjetinu koja se plasira na naše tržište, a koja je upitne kakvoće, ali i potencijalno zdravstveno neispravna. Da priča bude posve apsurdna, u pojedinim hrvatskim trgovačkim lancima upravo se takva svinjetina deklarira, ali i prodaje kao domaća.

“U hrvatske trgovačke centre dolazi meso koje nema sljedivosti i nema ispravnu oznaku porijekla, a obično se prodaje po akcijskim cijenama. Mi smo jedan od trgovačkih centara već kontaktirali, a kontaktirat ćemo i ostale, ali tu mora uslijediti nadzor nadležnih inspekcija da se to meso hitno ukloni s polica”, tvrdio je svojevremeno Mato Mlinarić iz NHS-a naglašavajući kako su zaprimili niz prijava protiv trgovačkih lanaca koje su proslijeđene nadležnim inspekcijama.

Što se od tih prijava do danas poduzelo nije poznato, ali su zato poznate teze poljoprivrednika koji naglašavaju kako trgovački lanci kupuju od domaćih dobavljača oko sto kila buta, a paralelno s time tisuću kilograma uvoznog pa se slijedom toga sav but prodaje kao domaći jer je primjerice samljeven u Hrvatskoj.

”Kad dođete u trgovački lanac sa skoro svakoga paketa ‘vrišti’ hrvatska zastava, a uvoz svinjskog mesa je enorman. Kako bi ovo spriječili, odlučili smo se organizirati i javno razotkrivati trgovine koje to rade”, najavio je Mlinarić.

Statistika kaže da se u Hrvatskoj godišnje proizvede 700 tisuća komada svinja, godišnje se zakolje njih 2,5 milijuna komada pa se zapravo u Hrvatskoj pojede gotovo 70 posto uvezene svinjetine.

Kakva je kvaliteta hrane koju konzumiramo pitanje je koje se nerijetko nameće u hrvatskoj javnosti, koju svako malo uzdrma kakav skandal iz toga resora koji se zatim vrlo brzo gurne pod tepih. Svojedobno smo tako imali prilike svjedočiti situaciji koja je zadesila peteročlanu obitelj iz Bregane koja se otrovala salmonelom, zbog čega je život izgubilo petogodišnje dijete.

Hrvati danas kada je hrana u pitanju i mimo mesa uvoze sve što se uvesti može. Grašak nam stiže iz Moldavije, tikvice iz Albanije, a mrkva iz Turske. Manjak domaćeg češnjaka kompenzira se kineskim, a grah je uglavnom iz Perua i Urugvaja, dok su rajčice jordanske.

Svojedobno je Ministarstvo poljoprivrede u Narodnim novinama objavilo listu opasne hrane. Problematične su tada bile brojne namirnice od graha i dinja, do paprika i patlidžana, voća te nekih prehrambenih proizvoda porijeklom iz Azerbajdžana, Brazila, Gane, Indije, Južnoafričke Republike, Dominikanske Republike i Tajlanda. U većini njih ima pesticida, a u tjestenini iz Kine pronađen je aluminij.

Zataškala se prije par godina priča s ekstra djevičanskim maslinovim uljem čija etiketa nije odgovarala sadržaju u boci, jer Ministarstvo poljoprivrede nije željelo obznaniti o kojim proizvođačima se u ovom slučaju radi. Ulje se naime prodavalo pod etiketom ekstra djevičansko, ali analizama je utvrđeno da se iza velikog broja onih koja nose naziv maslinovo skrivaju slobodne masne kiseline nepogodne za ljudsku prehranu.

Priča međutim ni tu ne staje, jer smo svjedočili i skandalu s aflatoksinima pronađenim u mlijeku te se i tu radilo o raznim proizvođačima čija imena nikada nisu dospjela u javnost. Na europskom, a time i hrvatskom tržištu mogla se pronaći konjetina umjesto govedine i pseće meso umjesto janjetine, a krivo je deklarirana i riba.

Fileki ili kako ih zovu u Dalmaciji – tripice, poslužuju se umjesto prženih lignji, tunu zamjenjuje jeftina riba opasna po zdravlje. U Hrvatskoj smo imali med koji pčele nije vidio, a nedavno smo svjedočili Pangasiusu u filetu koji se prodavao po vrlo skupoj cijeni kao zubatac.

Komentari