Nezavisni hrvatski sindikati izračunavaju blagdansku potrošačku košaricu koja obuhvaća troškove tradicionalne prehrane za Badnjak, Božić, blagdan sv. Stjepana, Silvestrovo i Novu godinu.
Kako u Hrvatskoj postoje značajne regionalne razlike, košarica je temeljena na tradicionalnoj blagdanskoj prehrani koja se blaguje najčešće i u najvećem dijelu Hrvatske. Nažalost neka tradicionalna jela, kao što je primjerice bakalar za Badnjak i purica za Božić, iziskuju povećane troškove zbog visokih cijena i većina hrvatskih građana ne može si ih priuštiti pa je blagdanska košarica podijeljena na dvije kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom i onu nešto skromniju, u kojoj su sadržane zamjenske tj. jeftinije namirnice, koje barem djelomice mogu zadovoljiti istovremeno i tradiciju i prehrambene potrebe za promatrane blagdanske dane.
Pokazalo se kako će veliki broj građana zamijeniti skupi bakalar, zubatac ili škarpinu s oslićem ili nekom drugom jeftinijom ribom, šarunom, lokardom, manjim trljama (ali ne i sitnom plavom ribom, srdelama i inćunima, zbog trajanja lovostaja) ili, u nekim krajevima, ako je riječ o prženoj slatkovodnoj ribi ili o „fišu“, onda će skuplje, štuku i soma, zamijeniti šaran i više ribljih glava uz pokoju sitnu ribicu, a puricu ili janjetinu zamijeniti će pile, kokoš ili neko drugo jeftinije meso.
Za Silvestrovo i Novu godinu, umjesto odojka i skupljih suhomesnatih proizvoda, kao što su pršut, kulen i šunka, konzumirati će jeftiniju svinjsku lopaticu, jeftinije salame, za juhu manje kvalitetne dijelove junetine ili samo sarmu s malo više riže.
Košarice se razlikuju ne samo po sadržaju, već i po samim normativima jela i pića, koji su u skromnoj košarici značajno smanjeni. Prigodom izrade obje košarice korišteni su standardni recepti kako bi se što točnije odredila potrebna količina za tročlanu obitelj, a pretpostavljalo se da će se većina jela konzumirati za ručak i večeru, dok su primjerice normativi za Božić određeni pod pretpostavkom kako će hrana koja ostane biti dovoljna i za blagdan sv. Stjepana.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Što se tiče slastica, na njihovim će se stolovima za Božić također naći tradicionalni kolači, kao što su makovnjača i orahnjača ili neki drugi tradicionalni kolači, samo s manje nadjeva i u manjoj količini, dok će svečaniji kolači koji su i skuplji, kao što je primjerice neki kolač prebogat bademima ili čak mađarica i sl., biti izostavljeni, a i novogodišnji kolač biti će nešto skromnijeg sadržaja.[/box]
Najskromnija božićna košarica 800 kuna
Neke namirnice potrebne za tradicionalne recepte, uobičajeno se ne potroše do kraja u promatranim danima, no u košaricama su obuhvaćene isključivo potrebne količine i normativi, ali im je, bez obzira na cijenu, smanjena vrijednost. Cijene proizvoda bilježene su u trgovačkim lancima i na tržnicama na raznim lokacijama, ali isključivo za one namirnice za koje je uobičajeno da se tamo kupuju. Kao najpogodniji pokazatelj cijena pretežito je korištena najčešća cijena, iz razloga što su cijene standardnih proizvoda po trgovačkim lancima većinom ujednačene. Kod onih proizvoda koji pokazuju velike varijacije u cijenama, što je najčešće slučaj na tržnicama, a i kod nekih proizvoda u trgovačkim lancima, koji, ovisno o regiji ili lokaciji u gradu, bilježe veće razlike, kao metodološki najkorektniji pokazatelj cijena u takvim slučajevima korištena je aritmetička sredina.
Na temelju opisanog, tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za 2015. godinu iznositi će 1.956,86 kuna, a skromnija 802,00 kune.
Temeljem dostupnih podataka i analiza Nezavisni hrvatski sindikati predviđaju kako će potrošnja u prosincu ove godine iznositi 11,5 – 11,6 milijardi kuna što je vrlo blizu prognozi koju je prije nekog vremena dala i Hrvatska gospodarska komora. Iz povećane potrošnje tijekom godine, povećanja neoporezivog dijela plaće i isplate božićnice umirovljenicima (koja, ako je netko blokiran može biti uplaćena na zaštićeni račun) i iz dostupnih podataka o božićnicama, darovima za djecu i darovima u naravi, logično je očekivati ovo povećanje potrošnje u odnosu na prosinac 2014. godine, kad je potrošeno nešto više od 11 milijardi kuna.
Za veću potrošnju, za povećanje potrošačkog optimizma nužno je povećanje društvenog optimizma. Pa iako se povećanje društvenog optimizma očekuje uoči i poslije izbora na nacionalnoj razini, to je ovoga puta izostalo zbog poznatih poslijeizbornih događanja vezanih uz formiranja vlasti i neizvjesnost što će nova vlast činiti u narednom razdoblju, jer je jasno kako svi sve više odstupaju od onoga što su prije izbora obećavali te je moguće očekivati doslovce svašta pa čak i nove izbore.
Da su te okolnosti bile drukčije, to bi sigurno, temeljem očekivanja od nove vlasti (bez obzira bila to restrukturirana stara ili neka nova), ipak rezultiralo povećanjem društvenog, a time i potrošačkog optimizma i povećanom potrošnjom. Ovako čak i poslodavci s dužnim oprezom planiraju svoje djelovanje za narednu godinu jer ni oni ne znaju što ih može zadesiti od nove vlasti.
Iz svega je jasno kako si tek jedan vrlo uski krug građana može priuštiti tradicionalno, opušteno, bezbrižno pa i rastrošnije slavljenje Božića i Nove godine. Svi ostali se nekako snalaze, najčešće nauštrb sebe samih. Tako dočekujemo Božić 2015. i ispraćamo tu istu 2015. godinu, dočekujući 2016. godinu, više sa strepnjom nego li s nadom.
[box type=”info” align=”” class=”” width=””]Ni tradicionalna ni skromna košarica ne obuhvaćaju troškove darova, bora, ukrasa, pirotehnike i sličnoga te drugoga što se uobičajeno kupuje za blagdane, kao ni troškove putovanja na razna odredišta, plaćeni novogodišnji dočeci i slavlja i slično te se isključivo temelje na troškovima prehrane i troškovima pića koji su obuhvaćeni u razumnim količinama.[/box]
