Ovo je samo dio onoga što jedete: Pseće meso umjesto janjetine, insekti u žitaricama, pesticidi u dječijoj hrani

Screenshot/Dnevno.hr

O kvaliteti hrane, kako na europskim tako i na hrvatskim policama nerijetko se progovara, što ne čudi s obzirom na brojku od pet stotina milijuna europskih potrošača, što uključuje i oko četiri milijuna stanovnika naše zemlje. Svi oni svakodnevno su u opasnosti kako zbog nezdrave, tako i zbog zagađene hrane, a prijete im i prevare od strane proizvođača, jer europski zakoni idu na ruku prehrambenoj industriji a ne ljudima. Prema pisanju portala 100posto niz je problematičnih otkrića u hrani koju svakoga dana kupujemo i konzumiramo. Primjerice živi insekti pronađeni su u slovenskim žitnim pahuljicama, prodavanima i u našoj zemlji, bakterija E.coli otkrivena je u školjkama, salmonela u mesu, a sve to tek je dio. U organskoj hrani za dojenčad pronađen je opasan pesticid klora u količini od skoro 29 miligrama po kili. Olovo je pronađeno u hrani za pse, listerija u mađarskom kukuruzu, i tako bi se u nedogled moglo nabrajati mnoštvo proizvoda sumnjive i upitne kvalitete. No, za spomenuti medij oglasila se i europarlamentarka Biljaka Borzan koja je s ovom problematikom izrazito dobro upoznata. Kako je kazala najkasnije dogodine Hrvatska će morati usvojiti izmjene Zakona o inspekcijskom nadzoru što će rezultirati znatno većim kaznama za one koji varaju u prehrambenoj industriji.

“Dosad se znalo događati da netko na lošoj, zagađenoj ili nekvalitetnoj hrani, zaradi milijune, a inspekcije ga kazne za nekoliko tisuća. No, sada će se to drastično promijeniti i inspekcije će procjenjivati koliku je zaradu ostvario na tome te tako računati kaznu, a moguće je i da oduzmu apsolutno sav novac zarađen prodajom takvih proizvoda”, objasnila je Borzan za 100posto. A o kvaliteti hrane koju konzumiramo i naš je portal pisao u više navrata, no nažalost neki odgovori prilično su tragični. Jedan od takvih je i slučaj iz Bregane, kada se peteročlana obitelj otrovala salmonelom, a uslijed čega je umrlo petogodišnje dijete. U to doba za naš je portal progovorio jedan inspekcijski službenik, upirući prstom u nadređene. Kako je tvrdio, najmanji su problem u cijeloj toj situaciji inspektori kojima su ruke zapravo vezane osobito kada su u pitanju veliki trgovački lanci i njihovi propusti na koje su osobito ranijih godina bili primorani zažmiriti. Dok oni žmire, brojke nam naprosto ne idu u prilog, primjerice u Hrvatskoj je unazad nekoliko godina izgubljeno čak 9000 radnih mjesta u poljoprivredi, a najgore stanje je u mljekarstvu i stočarstvu jer Hrvatska danas proizvodi znatno manje proizvoda iz tih grana nego bilo koja druga članica EU. Uz to, uvozimo voće i povrće koje bi zapravo sami mogli proizvesti. Kako raste uvoz svih poljoprivrednih proizvoda, tako jasno raste i uvoz mliječnih proizvoda. Usporedno s tim, broj proizvođača mlijeka pao je ispod deset tisuća

Godinama nakon rata Hrvatska je bila izvoznikom šećera, a uvozile su se riba, meso, masline, krumpir i salata koje i sami možemo proizvoditi. Danas pak uvozimo sve što se uvesti može. Od graška koji na naše tržište stiže iz Moldavije, do tikvica koje na police stižu iz Albanije. Mrkva koja se plasira na hrvatsko tržište dolazi iz Turske, a pomanjkanje domaćeg češnjaka nadoknađujemo onim kineskim. Grah koji se nekoć u Hrvatskoj proizvodio bio je dostatan za naše potrebe, ali danas se nudi onaj iz Perua i Urugvaja. Nadalje, tu su i rajčice iz Jordana te brojno drugo voće i povrće.

Jednako tako dobro je znano i u zakonskim regulativama zapisano da je zabranjeno uvoznu hranu prodavati kao domaću. Sukladno tome proizvođači ne bi smjeli navoditi ljude da pomisle kako primjerice kupuju istarsko maslinovo ulje ako su masline uvezene iz Španjolske. Papir trpi sve, pokazuju to i ovi slučajevi u kojima se kupce zavarava, a nekoliko takvih proizvoda i nije teško nabrojati. Primjera radi, bosiljak proizvođača Nadalina dolazi iz Egipta, a proizvodi ga Luxor iz Solina. Nadalje, tu je tuna Jadranska kraljica iz Španjolske koju proizvodi Sardina d.o.o. iz Postira. Masline s malog dalmatinskog otoka proizvodi Trenton iz Donjeg Muća, a dolaze iz Španjolske. Osim što se proizvodi pogrešno predstavljaju, svako malo svjedočimo povlačenjima proizvoda s tržišta zbog toga što su u njima pronađeni nedopušteni sastojci.

Svojedobno je Ministarstvo poljoprivrede u Narodnim novinama objavilo listu opasne hrane. Problematične su tada bile brojne namirnice od graha i dinja, do paprika i patlidžana, voća te nekih prehrambenih proizvoda porijeklom iz Azerbejdžana, Brazila, Gane, Indije, Južnoafričke Republike, Dominikanske Republike i Tajlanda. U većini njih ima pesticida, a u tjestenini iz Kine pronađen je aluminij. Svjedočili smo nedavno i slučaju otrovnih pastrva, koja se uz toleranciju države sasvim legalno prodaju na hrvatskim ribogojilištima. Zataškala se i priča s ekstra djevičanskim maslinovim uljem čija etiketa nije odgovarala sadržaju u boci, jer Ministarstvo poljoprivrede nije željelo obznaniti o kojim proizvođačima se u ovom slučaju radi. Ulje se naime prodavalo pod etiketom ekstra djevičansko, ali analizama je utvrđeno da se iza velikog broja onih koja nose naziv maslinovo skrivaju slobodne masne kiseline nepogodne za ljudsku prehranu. Priča međutim ni tu ne staje, jer nije prošlo dugo otkako smo svjedočili skandalu s aflatoksinima pronađenim u mlijeku, te se i tu radilo o raznim proizvođačima čija imena nikada nisu dospjela u javnost. Na europskom, a time i hrvatskom tržištu mogla se pronaći konjetina umjesto govedine i pseće meso umjesto janjetine, a krivo je deklarirana i riba.

Fileki ili kako ih zovu u Dalmaciji – tripice, poslužuju se umjesto prženih lignji, tunu zamjenjuje jeftina riba opasna po zdravlje. U Hrvatskoj smo imali med koji pčele nije vidio, a nedavno smo svjedočili Pangasiusu u filetu koji se prodavao po vrlo skupoj cijeni kao zubatac.

Autro: Iva Međugorac


Komentari