Novi zakon podloga je za poskupljenja.
Zakon koji je stvorio zakonsku podlogu za priključenje novih vjetroelektrana i povećao kvotu sa propisanih 400 MW na 744 MW i time stvorio obvezu plaćanja samo tvrtci CEMP u iznosu dodatnih 65 milijuna kuna godišnje kroz 14 godina proglašen je donesenim uz podršku 75 zastupnika 18. rujna 2015., dok je istovremeno isti zakon sa istim brojem glasova odbijen 23. siječnja 2014. jer organske zakone Hrvatski sabor donosi većinom glasova svih zastupnika, dakle minimalno 76 zastupnika.
Istovremeno, ovim zakonom ukinuti su tehnički kriteriji koji su također predstavljali prepreku za priključenje navedenih vjetroelektrana.
Zanimljivo je da su ugovori za obvezni otkup električne energije po zagarantiranoj tarifi od 71 lipu po kWh sklopljeni s HROTE d.o.o. na staru godinu 2013., istog dana kad je upravno vijeće HERA-e dalo potrebne dozvole, a da je od sljedećeg dana zagarantirana tarifa bila 53 lipe po kWh. Time se, u kombinaciji sa zakonom koji je donesen u drugom pokušaju kad su te financijski bitne odrednice bile u tekstu, pa je vladajuća većina bila spremna ne primijetiti da se radi o organskom zakonu, hrvatske građane dovelo u poziciju da danas i sljedećih 14 godina plaćaju dodatne milijarde kuna troškova.
Nitko ni na kakav način nijednim propisom ni odlukom nije obvezao HROTE da bilo što potpiše, a posebno ne na zadnji dan važenja cijene koja je 33% viša od cijene koja je postala važeća već sljedeći dan.
Zakon je protuustavan?
Zbog podilaženja određenim lobijima, bez ikakve obveze Hrvatske u odnosu na Europsku uniju ili bilo koga, na kraju građani plaćanu 12% skuplju struju bez obzira hoće li se to vidjeti direktno u računu ili će HEP unutar sebe pokriti taj trošak i time 100% državni HEP financira privatne kompanije. Građani to sve plaćaju, jer HEP ima za taj iznos manji prostor za investicije ili za transfer dobiti u proračun ili za smanjenje cijene struje.
Rješenja su u poništenju protuustavnog gore navedenog zakona i promptne reakcije inspektorata Ministarstva gospodarstva donošenjem rješenja o zabrani bilo kakvih priključenja novih proizvodnih kapaciteta vjetroelektrana na prijenosni sustav u slučaju nezadovoljavanja tehničkih kriterija, jer predviđene gradnje ni danas ne udovoljavaju kriterijima stabilnosti prijenosnog sustava, pa su oni zato i ukinuti.
Posebno naglašavamo da ni prošla ni sadašnja vlada nisu stavile na raspravu, pa time ni prihvatile Zakon o građanskoj energiji koji desetinama tisuća hrvatskih obitelji omogućava bitno niže troškove električne energije primjenom kućnih solarnih sustava bez dodatnih troškova po državu. Zakon su Reformisti predložili i uputili u saborsku proceduru 2015. i ponovno 2016., a temeljen je na najboljoj europskoj praksi i preporukama Europskog gospodarsko-socijalnog vijeća iz 2015. godine.
