Najbogatije izdanje dosad! Otkrivamo što nas sve očekuje na vodećoj konferenciji u regiji koja promovira ženske vještine vodstva

Bliži nam se treće izdanje konferencije The Art of Feminine Leadership, a povodom toga upitali smo PR-ovku Tanju Džido, koja  posjeduje više od deset godina iskustva u različitim segmentima komunikacija, da nam kaže što možemo očekivati na ovoj hvale vrijednoj konferenciji.

Treće izdanje konferencije je najbogatije izdanje do sad s čak 20 govornika, ekskluzivnim istraživanjem i panelom koji će zaroniti u budućnost liderstva i dati preporuke kako već danas krenuti s promjenama na tržištu. Krovna tema ovogodišnje konferencije su ženske vještine upravljanja u izvanrednim, kriznim vremenima, ali i dugoročna važnost korištenja soft vještina u učinkovitom upravljanju ljudskim potencijalima.

Osobito će zanimljive biti prezentacije kompanija koje su na prvim linijama osjetile utjecaj Covid krize,  iz industrije ljekarništva, ali i telekoma koji su u brzom roku morali osigurati visoku povezanost svijeta koji je preko noći postao online. O tome kako su prevladali izazove kroz ženske vještine vodstva, fleksibilnost i empatiju, podijelit će s nama u svojim govorima Sanja Šagud iz Atlantic Grupe i Antonia Kujundžić Velimirović iz A1 Hrvatska.

Osim hrvatskih liderica i lidera, na konferenciji ćete ugostiti i dvije međunarodne govornice. Što će biti teme njihovih izlaganja?


Konferenciju će otvoriti međunarodna konzultantica Laura Tynan iz Londona, koja je stekla svoje iskustvo radeći na direktorskim pozicijama u svjetski poznatim tvrtkama EY, Deloitte i Apple. Govorit će o tome koje su vještine vođenja potrebne za uspjeh u pretežito muškom svijetu, a da žene pritom ne postanu „muškarac u suknji“. Druga međunarodna govornica Ellen Rogin će nam se uključiti iz Chicaga. Svjetski poznata financijska stručnjakinja i članica upravnog odbora Metropolitan Capital Banke u SAD-u u svom govoru će se posvetiti razlikovnim prednostima ženskog pristupa upravljanju novcem te otkriti zašto su žene bolji investitori.

U okviru konferencije bit će predstavljeno i ekskluzivno istraživanje o percepciji žena u JIE. O čemu je točno riječ?

Veliki doprinos konferencije našem tržištu je i ekskluzivno istraživanje koje u okviru konferencije provodi Manpower Grupa,  na temu percepcije položaja žena na razini tržišta regije jugoistočne Europe. Rezultate će nam predstaviti Lana Mučalov iz tvrtke Assert International te Christian Čoklica iz ManPower Group koji će osim uvida iz istraživanja, usporediti rezultate s onim globalnima te predstaviti i smjernice za razvoj i jačanje inkluzivnih korporativnih kultura.

Zašto su ženske vještine vodstva važne u kriznim vremenima?

Ženske vještine vodstva najprije kreću od empatije, razumijevanja i prihvaćanja zaposlenika kao ljudskih bića s vlastitim potrebama, željama, težnjama, ali i strahovima i nesigurnostima koje je proizvela ova neizvjesna situacija. Da bi zaposlenici bili produktivni i na najbolji način koristili svoje talente, potrebno je da osjećaju dobro, sigurno i prihvaćeno u svojim radnim sredinama čak u izvanrednim uvjetima. Uloga lidera je da im vrati osjećaj sigurnosti i potakne njihovu angažiranost u novim okolnostima. Tradicionalno su krize uvijek trebale snažne autoritarne lidere, ali u ovoj krizi, klasični model liderstva “herojski snažni lider koji ima sve odgovore” je doživio potpuni raspad. Pandemija je otkrila da smo svi samo – ljudi, da nemamo i ne možemo imati sve odgovore. Lideri najuspješnijih zemalja diljem svijeta su zakazali, a oni koji su napravili iskorak su upravo oni koji su naglasak stavili na “ljudski faktor” liderstva.

Ima li danas više žena u Hrvatskoj na rukovodećim pozicijama i kako ti promijeniti?

Posljednji podaci Eurostata pokazuju da žene u Hrvatskoj zauzimaju otprilike četvrtinu rukovodećih pozicija, dok žene u EU imaju trećinu. Pozitivno je to što imamo manju razliku u plaći u odnosu na EU koja ima oko 14 posto, a mi oko 11% što nas svrstava uz bok progresivnih zemalja poput Švedske.

Stvarni problem nije ono što dolazi iz pravilnika i zakona, već što dolazi iz društva, a to je i dalje tradicionalna uloga žena koja se naglašava bez obzira na poslovni uspjeh koje žene postižu. I dalje je veliki pritisak na žene da kao prioritet stave svoju tradicionalnu ulogu, osobito sad za vrijeme globalne pandemije kada je veliki broj žena odlučilo „smanjiti ambicije“, prihvatiti nižu poziciju i plaću da bi mogli uspješno žonglirati između obitelji i karijere. Povećanje broja žena na rukovodećim pozicijama možemo potaknuti upravo kroz isticanje uspješnih primjera i inspirativnih priča liderica koje će inspirirati mlade žene koje tek dolaze na tržište rada i malo po malo mijenjati tradicionalnu ulogu žene kroz generacije.

Zašto je važno razvijati ženske vještine vodstva?

Ženski stil vodstva karakterizira suradnja, dijeljenje moći i informacija, poticanje entuzijazma kod zaposlenih i timski rad koji je ključan za moderne organizacije koje pokreću inovacije. U prošlosti su organizacije bile isključivo hijerarhijske, birokratske, sve informacije centralizirane, a sva moć u menadžmentu. Strukture su bile jako rigidne, a poslovi repetitivni bez imalo individualnog utjecaja na promjene procesa. Da bi se napredovalo, moralo se „ukalupiti“ i prilagoditi ciljevima organizacije. Današnje organizacije su pak decentralizirane a karakterizira ih timski rad te stalna razmjena informacija kroz mreže. Strukture i pozicije su dosta više horizontalne i autoritet ne proizlazi samo iz pozicije već iz odobravanja članova tima. Glavni temelj poslovanja postaju dobri međuljudski odnosi, stalne inovacije i mogućnosti izražavanje individualnih talenata zaposlenika koji su kotač razvoja organizacija.

Koliko je važno da obrazovni sistem bude unaprjeđen da stvara lidere i liderice budućnosti?

Obrazovni sustav koji imamo danas je stvoren za zanimanja prošlosti za koja smo trebali biti naučeni izvršavati zadatke bez prevelike samostalne inicijative i kritičkog promišljanja. Kako moderne organizacije se temelje na inovacijama i trebaju lidere koji donose nove svježe vizije i ideje, i sam obrazovni sustav treba hitnu transformaciju. On treba pripremati djecu na stvaran svijet, kroz igru i timski rad, razvoj kreativnosti, prostora za izražavanje sebe, nepostojanje jednoličnih odgovora, učenje kritičkom promišljanju, rješavanje problema. Osobiti naglasak potrebno je staviti na gradnju prijateljskih odnosa s drugima jer smo do sada navikli gledati na druge kao na konkurenciju, a oni su zapravo, i na radnim mjestima, dio slagalice bez koje ne možemo sami uspjeti.

Komentari