KOJU ODABRATI? Razgovarali smo sa stručnjakinjom o tome kako pronaći odgovarajuću kremu za sunce i utječe li cijena na razliku u kvaliteti

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Dolaskom sunčanijih dana počinjemo razmišljati o tome kako zaštiti kožu prilikom izlaganja suncu. Ono što većinu zbunjuje je velika ponuda krema na tržištu koje dolaze u različitim oblicima, s različitim zaštitnim faktorima, ali i cijenom. Kako odabrati pravu kremu za sunce pojasnila nam je dermatovenerologinja Ivana Nola.

Dr. med. spec. Dermatovenerolog Ivana Nola (Foto: John Pavlish)

Na što obratiti pažnu, kako pravilno odabrati kremu za sunce?

Ovisi o našem fototipu, odnosno koliko nam je koža svijetla ili tamna, što označava koliko smo skloni pojavi crvenila nakon izlaganja suncu. Prema tome ćemo morati izabrati kremu s odgovarajućim zaštitnim faktorom.

Moramo obratiti pozornost na visinu zaštitnog faktora, da li je to 20, 25, 30 ili do 50+, jer zadnjih desestak godina nema više označavanja 70, 80, 90 ili 100, tako da je sada najveći zaštitni faktor označen s 50+.

Ilustracija (Foto:Pixabay)

Kod odabira moramo paziti i na teksturu kreme, hoće li ona biti u obliku emulzije, losiona, kreme i obratiti pozornost na tip naše kože, odnosno imamo li masnu ili suhu kožu ili ako je posebno sklona alergijama.

Osobe s atopijskim dermatitisom ili nekim drugim kontaktnim dermatitisom morale bi koristiti kreme s mineralnim zaštitnim faktorom, a ne s kemijskim faktorom jer mineralni ne ulazi u kožu, ostaje na površini te se u obliku mineralnih pločica (koje su kao ljuske ribe) slaže na koži i tako reflektira svijetlost.

Osobe s posebno osjetljivom kožom ipak bi morale koristiti mineralni zaštitni faktor.

Kakva su pravila za djecu?

Malu djecu, do šest mjeseci starosti se ne savjetuje uopće izlagati suncu nego trebaju boraviti u hladu. Tako maloj djeci se ne nanose nikakve kreme sa zaštitnim faktorima.

Djecu stariju od šest mjeseci i dalje treba čuvati od sunca, ali na ruke i noge svakako se treba nanijeti krema. Riječ je o posebnim pedijatrijskim linijama koje su namijenjene upravo takvoj nježnoj osjetljivoj koži.

Ne treba izostaviti ni lice i nos, odnosno isturene dijelove lica i obavezno treba nositi kapu.

Koliko često treba nanositi kremu?

Kreme se u toku dana trebaju nanositi više puta, ovisi koliko boravimo na suncu. Nakon kupanja, znojenja, oblačenja odjeće, veliki dio kreme kroz dan nestane pa ju treba nanositi više puta.

Ipak, to ne znači da možemo cijeli dan biti na suncu jer kreme propuštaju određenu količinu UV-zračenja.

Svakako da ne bismo trebali boraviti na suncu između 11 i 17 sati, ali ako već moramo tada biti na suncu, trebamo više puta nanositi kremu i nositi laganu odjeću, lanene košulje dugih rukava, šešir, sunčane naočale i piti tekućinu, a ako je jako vruće možemo se rashladiti lepezom.

Utječe li cijena na razliku u kvaliteti?

Cijena ne igra apsolutnu ulogu u kvaliteti. Sigurno da ima ulogu, ali ne bih rekla da je to sto posto jer ovisi o sastojcima koje ti preparati sadrže. Primjerice, možete odreagirati i na najskuplju kremu, bilo alergijskom reakcijom, bilo nekim drugim procesom na koži.

Cijena nas sigurno neće zaštititi od nama neželjenih reakcija. Sve kreme će nam pružiti određeni zaštitni faktor, sigurno da postoje razlike u sastavu tih krema, da li se koriste manje kvalitetni ili više kvalitetni sastojci. No, ako krema nama služi svrsi, ako nam je dobra, ona može biti i jeftinije cijene.

Ilustracija (Foto: Pixabay)

Na cijenu utječe i kvalteta ambalaže, printa, uključeni ljudi koji su odgovorni za konačni proizvod, dizajn, a svakako i ingredienti koji se u tim proizvodima nalaze. Moramo jednostavno isprobavati dok ne nađemo onu koja nam odgovara.

Čim je uključen tim dermatologa koji je ispitao proizvod, to zasigurno igra ulogu u cijeni. U njima su uklonjeni sastojci koji bi mogli kožu više iritirati ili izazivati alergijske reakcije te su zato ti proizvodi navedeni kao hipoalergeni, ali to ne znači da su antialergeni, to zbunjuje ljude, a bitno za naglasiti je da kod njih postoji samo manja vjerojatnost za alergijske reakcije na koži, ne da ih neće biti.

Proizvodi koji se prodaju u ljekarnama obično imaju testere pa možemo nakon jednog do dva apliciranja vidjeti odgovara li nam, a za sve ove proizvode koji su van ljekarne testeri ne postoje i tu možemo samo isprobavati dok ne nađemo one koji nam najviše odgovaraju.

Često se na internetu mogu naći informacije o štetnosti krema za sunčanje, postoji li opravdani razlog za to?

Sigurno da postoje određeni sastojci, jednako kao što postoje i u hrani, to su konzervansi koji se smatraju kancerogenim, a to je ako biste ih primjerice, uzimali i udisali u velikim količinama svakodnevno te bi se tek kroz veći dio godina moglo dogoditi da takva tvar izazove karcinom.

Jednako tako i u preparatima, konzervansi moraju biti jer bi proizvod propao, nakon pet dana dobio bi loš miris, razdvajao bi se od stabilizatora i nemoguće je da ih nema.

Na koncu, moramo vidjeti koliko te kreme koristimo, to je uglavnom preko ljeta, a godina ima 365 dana. Rekla bih da je to neutemeljeno, ali dovodi do zbunjenosti kod ljudi.

Naravno da postoje ljudi koji vole pratiti takve trendove, no svatko ima pravo na svoju odluku, ako se sunčamo bez zaštite dolazi do oštećenja DNA .

Svatko ima pravo odlučiti o svom zdravlju i što će staviti na svoju kožu. Ono što mi savjetujemo je zaštita, jer da ne govorimo o tome i da ju ljudi ne provode, puno više bi bilo promjena na koži u vidu karcinoma i melanoma, nego što je sa takvom zaštitom prisutno.

Stoga moramo staviti na vagu što nam je bitno. Krema neće dovesti do ničeg lošeg.

Komentari