Tek kada je salmonela odnijela jedan mladi život, stavri su se pokrenule.
Krajem prošle godine provedena je opsežna akcija otkrivanja zdravstveno neispravne hrane i to je, sudeći po policama u dućanima, zaista utjeralo strah u kosti trgovcima. Naime, na policama već sad nedostaje jaja i to pojanviće u trgovinama koje su nabavljale ona poljska, a osim toga, sve je manje i uvoznih mesnih prerađevina.
Na informacijskom sustavu Veterinarske uprave, VETIS, objavljeni su podaci koji pokazuju smanjenje uvoza sortiranih jaja i to za oko 22 posto u studenom i prosincu 2016. u odnosu na isto radoblje u predhodnoj godini. Baš u ta dva navedena mjeseca inspektori su provodili detaljnu akciju provjere ispravnosti namirnica, a u isto vrijeme zabilježen je i pad ukupnog uvoza mesa i jaja u Hrvatsku za oko 16 posto.
Uvozilo se bjesomučno, a kvaliteta je patila
Prema podacima kojima raspolaže strukovna udruga “Croatiastočar”, dotas su se ubozile ogromne količine, naime, u prvih deset mjeseci 2016. u Hrvatsku je ušlo 109.996 tona stranog mesa od čega najviše svinjskog, čak 69.444 tone.
Što se peradi tiče, do studenog je u Hrvatsku uvezeno oko 20 tisuća tona, a uvezli smo i više od 200 tisuća tona mlijeka i mliječnih proizvoda te približno 8 tisuća tona jaja.
“Naravno da nas brinu količine uvezenog, no ponajprije nam je važna kvaliteta onoga što dolazi na hrvatske stolove. Imamo, na žalost, razloga za brigu budući da zemlje EU-a na hrvatsko tržište plasiraju svoje viškove, bilo u mlijeku, bilo u mesu, tako da bi posebnu pažnju trebalo posvetiti kontroli uvoznih sireva, mesa peradi te različitih mesnih proizvoda. Jasno nam je da uvoz ne možemo zabraniti, ali ga možemo i moramo kontrolirati. U tom smislu mi je drago da je akcija Ministarstva poljoprivrede natjerala svakog proizvođača, trgovca i uvoznika da dodatno pooštre kriterije”, rekao je Branko Bobetić, direktor gospodarskog interesnog udruženja “Croatiastočar”.
Domaći proizvodi su skuplji, ali i kvalitetniji
Cijene domaćih proizvoda pale su zbog viškova koje uvozimo iz Europe, iako se u pravilu radi o našim, kvalitetnijim proizvodima.
“Uvijek će hrvatski proizvod biti za koju kunu skuplji od stranog, no to je logično jer je, nesumnjivo, svježiji, ima i veću nutritivnu vrijednost, a poznata nam je i njegova sljedivost, odnosno proces proizvodnje “, poručuje Bobetić.
Milivoj Dragošević, vlasnik “Purexa” uvjeren je da će smanjnjem uvoza s polica nestati proizvodi sumnjivog porijekla i iracionalno niskih cijena. Inače, njegova tvrtka reklamira uzgoj peradi bez GMO-a i aditiva, a sjedište joj je u Solinu.
“Po našim trgovačkim lancima bi se svake godine, u prosincu, kilogram odojka prodavao po cijeni od 19,90 kuna, što, naravno, ne može isplatiti ni troškove normalne proizvodnje. Lani je, međutim, u prosincu, u jeku akcija inspekcije, priča, ipak, bila drukčija – odojak je postigao realnu cijenu i kilogram se prodavao po 30 kuna. Pazilo se, očito, što se uvozi i u kojim količinama”, kaže Dragošević i napominje kako je koncem prošle godine bilježio 30 posto veću prodaju piletine nego inače, zahvaljujući vjerojatno strahu od konzumacije uvoznog mesa.
Vlasnik “Purexa” pozdravlja napore Ministarstva poljoprivrede da se uvede red u sustav uvoza, ali i proizvodnje hrane, ali smatra i da se strano meso mora početi testirati na toksine i aditive, a ne samo na prisutnost bakterija. Po njegovom mišljenju, hormoni su dugoročno opasniji za zdravlje od salmonele, piše Slobodna Dalmacija.
