(FOTO) Pomažu potrebitima na nesvakidašnji način: Priča koja vas neće ostaviti ravnodušnima

FOTO: Humana Nova / Facebook

Zadruga koja je imala značajan učinak na zapošljavanje marginaliziranih društvenih skupina i količinu rabljenog tekstila koju su prikupili u nepunih 6 godina.

Socijalna zadruga Humana Nova Čakovec osnovana je 2011. godine u sklopu projekta ESCO – “edukacija za socijalno zadrugarstvo – nove mogućnosti za osobe s invaliditetom” kojeg je tada provodio Autonomni centar – ACT.

Glavni cilj projekta bio je povećati mogućnosti zapošljavanja osoba s invaliditetom u Međimurskoj županiji, promicati socijalnu inkluziju i podići razinu svijesti o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom. Autonomni centar kasnije je prerastao u ACT Grupu koja je vodeći primjer društvenog poduzetništva u Hrvatskoj i regiji te se razvija u području zelene ekonomije i socijalnih usluga u zajednici.

Nakon Humane Nove Čakovec, u lipnju prošle godine (2016.) s radom je započela Socijalna zadruga Humana Nova Zagreb otvorivši Centar za ponovnu uporabu tekstila na Žitnjaku, Ulica Grada Gospića 3. Početkom svibnja otvoren je i prvi partnerski dućan u Velikoj Gorici. U razvojnoj fazi je i Socijalna zadruga Humana Nova Istra. Zadruga potiče zapošljavanje društveno isključenih osoba kroz proces stvaranja nove vrijednosti odbačenih predmeta i proizvodnju kvalitetnih, inovativnih proizvoda.

[box type=”info” align=”” class=”” width=””]”Naš Centar ponovne uporabe tekstila nalazi se u Ulici Grada Gospića 3, na Žitnjaku. Naš Mali dućan rabljenom odjećom nalazi se na Opatovini, a naš prvi partnerski dućan otvoren je u svibnju 2017. u Velikoj Gorici na adresi Trg kralja Petra Krešimira IV.

Socijalna Zadruga Humana Nova Zagreb surađuje s poduzećem e-KOLEKTOR d.o.o. U mjestima Belica, Mursko Središće, Nedelišće, Prelog, Sveti Martin na Muri i Strahoninec postavljeni su kontejneri za tekstil, odjeću i obuću, u suradnji s komunalnim poduzećima u Međimurskoj županiji – Čakom, Pre-kom i Murs-ekom te općinama i gradovima.”[/box]

Ono što Socijalnu zadrugu Humanu Novu pozicionira i ističe kao društveno poduzeće jesu njihova 3 načela društveno odgovornog poslovanja: ljudi, planet i profit.

Kroz smanjenje ekološkog otiska, smanjenjem emisije CO2, kroz zbrinjavanje rabljenog tekstila te profit koji se reinvestira u Zadrugu, važan su dio djelovanja SZ Humane Nove, ali su ljudi najvažniji segment koji, kažu, daje istinsku vrijednost i smisao cijelom poslovanju.

FOTO: Humana Nova / Facebook
FOTO: Humana Nova / Facebook
[box type=”note” align=”” class=”” width=””]Tekstilna je industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša. Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje proizvedemo 135 000 tona tekstilnog otpada. Najveći izvor tekstilnog otpada su kućanstva. Smatra se da je prosječan vijek trajanja odjevnih predmeta oko 3 godine, nakon čega se ti predmeti bacaju, a potom mogu biti potrebne stotine godina da se razgrade. To je doista alarmantna situacija koja je svakim danom sve veća i ružnija.[/box]

90% tekstilnog otpada može biti ponovno korišteno i reciklirano

Kako bi se riješio očiti problem tekstilnog otpada, razvijaju se brojne inicijative unutar sektora tekstilne industrije s ciljem smanjenja negativnog utjecaja na okoliš i zajednicu. Jedna od takvih mjera je i oporaba tekstila, s obzirom da 90% tekstilnog otpada može biti ponovno korišteno, oporabljeno i reciklirano, a upravo to čini Socijalna zadruga Humana Nova.

Svaka donacija rabljenog tekstila pregledana je u našim sortirnicama u Čakovcu i Zagrebu te se prema tome odjeća ili stavlja u ponovno u prodaju, ili prenamijeni ili reciklira. Ponovnom uporabom dvaju para hlača i dviju majica izbjegava se emisija od 15,82 kg plina CO2, a jednaku količinu apsorbiraju 804 stabla po danu.

Naši partneri iz RREUSE su osmislili kalkulator za izračun CO2 emisija koju sprječavamo ponovnom uporabom svakodnevnih stvari. Građani su u nekoj mjeri upoznati s pojmom održivog razvoja koji se zadnjih nekoliko godina često spominje i veže uz različite gospodarske grane i djelatnosti (turizam, upravljanje kulturnim i prirodnim dobrima, poljoprivreda itd.).

Međutim, smatramo kako je građanima održivi razvoj zapravo apstraktan pojam, odnosno da svijest Hrvata o važnosti prevencije, ponovne uporabe i recikliranja otpada nije ni blizu onoga čemu težimo u budućnosti, a to je tako zvani “Zero Waste” koncept“, kazali su nam iz zadruge Humana Nova.

U njihovom Centru ponovne uporabe tekstila na Žitnjaku trenutno radi 11 zaposlenika koji svakodnevno surađuju s 5 volontera i s osobama koje odrađuju društveno koristan rad, tako da broj ljudi u Centru doseže 20 osoba dnevno.

FOTO: Humana Nova / Facebook
FOTO: Humana Nova / Facebook
[box type=”success” align=”” class=”” width=””]”Tolerancija, timski duh i zajedničke vrijednosti pokreću ljude i dokazuju kako je radna inkluzija izvrstan način izgradnje društva koje poštuje različitosti i zna prepoznati vrijednost u svakom pojedincu. Također smo ponosni što zapošljavamo mlade ljude i time im osiguravamo ostanak u Hrvatskoj.”[/box]

Razlozi za prestanak stvaranja tekstilnog otpada

Nadalje, njihov Centar ponovne uporabe dio je rješenja globalnog problema prevencije i zbrinjavanja otpada. Puno je razloga za prestanak stvaranja tekstilnog otpada i njegovo recikliranje, a nabrojat ćemo samo neke:

  • procjenjuje se da je oko 97% post-potrošačkog tekstila moguće reciklirati
  • preko 70% svjetske populacije koristi već korištenu odjeću, tako da vašu doniranu odjeću netko drugi može ponovno koristiti
  • recikliranjem tekstila činite dobro lokalnoj zajednici omogućavanjem kreiranja novih radnih mjesta koja stvaraju veće lokalne prihode
  • recikliranje tekstila zahtijeva manje energije nego bilo koji drugi oblik recikliranja
  • recikliranje tekstila ne stvara nove opasne ili štetne nusprodukte, a tekstilni predmeti koji više nisu pogodni za nošenje mogu biti prenamijenjeni u izolacijsko sredstvo u raznim industrijskim granama

Od 2011. godine do danas Zadruga je sakupila 1.120 tona rabljenog tekstila, od čega je 90 tona prikupljeno na području Grada Zagreba. Osim izravnih donacija građana, rabljena odjeća je sakupljana i u našim kontejnerima, kojih će u skorije vrijeme biti na nekoliko novih lokacija u Gradu Zagrebu o čemu ćemo obavijestiti putem naše Facebook stranice.

FOTO: Humana Nova / Facebook
FOTO: Humana Nova / Facebook
[box type=”success” align=”” class=”” width=””]Socijalna zadruga Humana Nova Zagreb je prva CO2 neutralna zadruga u Hrvatskoj![/box]

Društvo tolerancije

Upravitelj SZ Humana Nova Ivan Božić, u veljači ove godine primio je nagradu Ponos Hrvatske 2016.

Prvenstveno smo ponosni na učinak koji smo imali na lokalnu zajednicu u pogledu zapošljavanja marginaliziranih društvenih skupina i količinu rabljenog tekstila koju smo prikupili u nepunih 6 godina rada Zadruge. SZ Humana Nova pravi je primjer društvenog poduzeća u Hrvatskoj i regiji.

Svojim je djelovanjem Zadruga aktivno i izravno doprinijela izgradnji društva tolerancije i suradnje te je pomogla socijalno isključenim osobama i njihovim obiteljima unaprijediti njihovo samopouzdanje i kvalitetu života“, istaknuli su iz SZ Humana Nova.

[box type=”warning” align=”” class=”” width=””]Opasnim otpadom smatramo razne štetne tvari kao što su stare baterije, lijekovi, ostaci sredstava za zaštitu bilja, dezinfekciju, dezinsekciju, deratizaciju, ostaci lužina, kiselina, boja, lakova, otapala, sredstva za skidanje hrđe, boje ili laka, sredstva za zaštitu drva, akumulatori, uljni filtri, termometri sa živom, antifriz, boce pod tlakom, ljepila, fotokemikalije, mineralnih ulja i drugo. Propisno zbrinjavanje svih vrsta opasnog otpada od izuzetne je važnosti za zdravlje i zaštitu okoliša u cjelini.[/box]

S obzirom da se obični građani ne susreću sa svim nabrojanim vrstama opasnog otpada, najbolje što mogu učiniti s nekim vrstama opasnog (baterije) te s neopasnim otpadom (papir, plastika, tekstil, staklo, biološki otpad, glomazni otpad itd.) jest pravilno ga zbrinjavati, odnosno odvajati i potom odlagati u za to predviđene kontejnere, točnije kontaktirati tvrtke koje se bave zbrinjavanjem otpada.

SZ Humana Nova također preuzima veće količine rabljenog tekstila od kućanstava.


Komentari