Na konferenciji ‘CO2 do 55 – ZELENI PLAN ZA HRVATSKU’ koju 14. lipnja organiziraju ZGRADOnačelnik.hr i Motus media, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP), Dražen Jakšić, održat će uvodno predavanje u dva panela. Ususret konferenciji, iz EIHP-a su nam ispričali s kojim se najčešćim greškama susrećemo pri energetskoj obnovi te kako energetska tranzicija može utjecati na gospodarstvo.
Koje su u ovome trenutku prednosti i mane energetske obnove i ugradnje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj?
Energetska obnova zgrada i ugradnja obnovljivih izvora energije – integriranih fotonaponskih modula sufinancira se s visokim udjelom od 60 posto, ali traže se i visoke uštede u energiji od minimalno 50 posto za potrebnu energiju za grijanje i 30 ili 50 posto uštede primarne energije. Takvu razinu uštede mogu ostvariti zgrade u najlošijim energetskim razredima E, F i G i kada uvode obnovljive izvore energije. Uštede takve razine zahtijevaju ulaganja od 200 eura po četvornom metru, prema zadnjim natječajima za energetsku obnovu zgrada, gdje su u rijetkim primjerima uvedeni sustavi obnovljivih izvora energije, fotonaponski sustav za zajedničku potrošnju energije i sunčani toplinski kolektori u centraliziranim sustavima za pripremu potrošne tople vode i ulaganja rastu na iznad 250 eura po četvornom metru.
S obzirom na trenutne okolnosti (cijene radova i materijala, inflaciju, manjak radnika, veliki interes te malo novca za subvencioniranje u odnosu na želje) hoćemo li ispuniti ciljeve? Koji je uopće konkretan cilj za Hrvatsku do 2050. godine?
Ciljevi definirani za 2050. godinu su: sve zgrade su obnovljene u standardu gotovo nulte energije ili s visokom razinom energetske učinkovitosti, godišnje se obnavlja 4 posto zgrada, a 100 posto korisnika je svjesno pozitivnih učinaka integralne energetske obnove zgrada.
Za ostvariti ove ciljeve potrebno je značajno unaprijediti stručne kapacitete u sektoru graditeljstva i stvoriti regulatorne uvjete za nove mehanizme financiranja i održive modele za projekte energetske učinkovitosti. Potrebno se pripremiti za modele obnove fonda zgrada s većim brojem sudionika, s vodećom ulogom lokalne uprave, opskrbljivača energijom i tvrtki koje pružaju energetske usluge, a ne više koristiti pristup u kojem je jedna zgrada jedan projekt obnove. Novi održivi modeli energetske obnove zgrada će se bazirati na razvoju energetski samodostatnih prostornih cjelina u čemu je ključna uloga lokalne uprave te kroz agregiranje projekata u čemu je potrebno uspostaviti nove poslovne modele.
Za prostorne cjeline je cilj optimirati energetski sustav po principu da se prvo provedu mjere energetske učinkovitosti, promovira fleksibilnost potražnje za energijom, maksimalno koristi energija sunca i napusti korištenje fosilne energije, ali i uvodi zelena infrastruktura i alternativni oblici prijevoza.
Za agregiranje projekta je važno razviti interes kod građana za pokretanje projekta obnove zgrada i omogućiti pristup kapitalu za udružene tvrtke i pružatelje usluga koje pripremaju i izvode projekte energetske učinkovitosti.
Prema stručnom mišljenju Instituta, koja tri ključna koraka se moraju napraviti (model financiranja, način obnove, strategija…) da energetski obnovimo naš stambeni fond koji je 50 posto energetski neučinkovit?
Potrebno je osigurati financiranje za pripremu dokumentacije za projekte energetske obnove, ne u času prijave natječaja za sufinanciranje radova, već za izradu ambicioznog projektnog zadatka, projektne dokumentacije kojom se ostvaruju ciljevi energetske tranzicije i plana za fazno provođenje radova. Potrebno je povećati korištenje obnovljive energije u zgradama, novim tehničkim rješenjima omogućiti skladištenje energije i regulatorne mogućnosti za dijeljenje energije unutar energetske zajednice. Potrebno je uspostaviti više financijskih instrumenata i time mogućnost za financiranje većeg broja projekata. Najvažnije je osigurati kontinuiranu provedbu projekata, nezavisnu od periodičnih natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava i povećati sadašnji trend godišnje obnove od 1 posto fonda zgrada prema 3 posto do 2030. godine.
Inače, ZGRADOnačelnik.hr već godinu i pol dana provodi projekt Osunčajmo Hrvatsku i energetski obnovimo – zajedno! kojim se želi pomoći svim dionicima sa savjetima, iskustvima i informacijama oko energetske obnove zgrada (privatnih, poslovnih i javnih) i obiteljskih kuća te primjene obnovljivih izvora energije. O toj gorućoj temi gotovo svakodnevno objavljujemo tekstove, organiziramo radne skupine i konferencije te sudjelujemo na raznim edukacijama i radionicama. Malim koracima grabimo naprijed, polako ali sigurno, ka energetski održivijim zgradama.
