Fakultet elektrotehnike i računarstva danas je obilježio svoj dan. U svečanoj i prijateljskoj akademskoj atmosferi nagrađeni su studenti i profesori tog fakulteta za svoje radove, istraživanja i projekte. Svečanost je, međutim, obilježio impresivan govor dekana FER-a, Gordana Gledeca. Gledec je na početku najavio da će govoriti o gospodarstvu zasnovanom na inovacijama, o obrazovanju i budućim stručnjacima, ali i o ulozi FER-a i Sveučilišta u ostvarenju bolje budućnosti.
Kritički se osvrnuo na slabašnu ulogu države u poticanju najboljih. Ozbiljnu kritiku uputio je na račun hrvatskog sustava obrazovanja i samog Sveučilišta u Zagrebu koje je, kako je rekao, u posljednjih sedam godina propustilo brojne prilike i pritom najavio da će FER u nadolazećim rektorskim izborima podržati kandidata ili kandidatkinju s vizijom modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima i otvorenog prema kritici.
Govor kojim se u finalu kritički osvrnuo na posljednjih sedam godina mandata rektora Damira Borasa, zaključio je pjesmom koju je izveo Kvartet Gubec. Rektoru su, naime, kao Gledecovu glazbenu želju, otpjevali Ak sem ti srčeko ranil, piše Telegram.
Obrazovanje kao temelj napretka
Gledec je na početku svog govora istaknuo kako su glavni pokretač promjena uzrokovanih visokim tehnologijama – znanje i inovacije. “U takvom je svijetu obrazovanje, a posebice ono cjeloživotno, jedini način da držimo korak s napretkom. Temelj snage najvećih svjetskih ekonomija leži u visokom tehnološkom sektoru, čiji je napredak nezamisliv bez kvalitetno promišljenog obrazovanja i znanstvenih istraživanja”, rekao je dekan FER-a.
Hrvatska se, nastavio je, može ugledati u Švedsku, Finsku, Irsku ili Dansku, usporedive zemlje po veličini i broju stanovnika, a koje su pri samom svjetskom vrhu BDP-a. Riječ je o zemljama, naglasio je, koje svojim stanovnicima nude pristojan život, ali i o zemljama koje su poželjna odredišta za privlačenje globalnih talenata. “Svi oni pokazuju nam da su promjene moguće ako ima volje i pameti”, rekao je Gledec i dodao kako je mnogima teško prihvatiti da za malene zemlje, poput Hrvatske, nije održivo oslanjanje na tradicionalne industrije bez inovacija.
“Primjer hrvatske brodogradnje naučio nas je na težak i skup način da su u današnje doba agilnost i prilagodljivost novim realnostima preduvjet preživljavanja”, istaknuo je i u nastavku govorio o inovaciji kao središtu svakog rastućeg gospodarstva utemeljenog na znanju. “Četiri najvrijednija brenda na svijetu, Amazon, Apple, Microsoft i Google, nastala su kao startupovi u gospodarstvu koje oprašta neuspjehe, u Americi, u branši u kojoj se znanje najbrže razvija, ali i najbrže zastarijeva, ICT-ju, i koje svoj rast hrane globalno, a ne lokalno”, govorio je Gledec.
I u Hrvatskoj rastu jednorozi
Hrvatska je zemlja, rekao je zatim, u kojoj se neuspjeh smatra društvenom sramotom. “Jal prema uspjehu sastavni je dio mentalnog sklopa, a startupovi ne rastu u takvim krajevima. Srećom, stasala je nova generacija inovatora koja je počela mijenjati mentalno stanje nacije i koja je svojim uspjesima pokazala da neke čudne životinje poput jednoroga ipak mogu uspjeti, čak i u Hrvatskoj. Infobip je prvi hrvatski pandan gore navedenoj velikoj četvorki koji pokazuje da Hrvatska polako postaje spremna krenuti putem onih zemalja koje bi nam trebale biti uzor”, govorio je dekan FER-a, naglasivši kako je Infobip uspio usprkos i unatoč lokalnom okruženju.
Naveo je još sličnih primjera jer se, kako je rekao, stvorila kritična masa ljudi koja je spremna pogurati promjene. “Pri tome, ne mislimo na vlast”, dodao je Gledec pa istaknuo Nanobit, Five, Infinum, PhotoMath i mnoge druge. Istaknuo je i visokoobrazovanu radnu snagu kao najvažniji resurs ICT sektora. “Nemogućnost popunjavanja potreba za radnom snagom tog brzorastućeg područja, ujedno je i glavna opasnost da sektor dođe u zasićenje i prestane biti motor koji Hrvatsku gura naprijed”, upozorio je.
‘Ne možemo zadovoljiti potrebe ICT-ja’
Ukazao je i da u Hrvatskoj oko 2000 studenata završi neki od studijskih programa kompatibilnih s ICT-jem što je daleko premalo za popunjavanje trenutačnih potreba rasta industrije. “Hrvatska sa svojim demografskim i biološkim potencijalom ne može zadovoljiti potrebe ICT-ja. Ključno je pronaći načine kako Hrvatsku učiniti privlačnim odredištem za one najbolje.
Primjeri poput Rimac Automobila pokazuju da je to i nužno i moguće, jer da bi narasli na preko 1000 zaposlenika, trebali su pridobiti stručnjake iz preko 35 zemalja cijelog svijeta, od kojih s nekim specifičnim profilima znanja u Hrvatskoj uopće nema!”, kazao je Gledec. Potom je otvoreno apelirao na nužnost privlačenja globalnih talenata, internacionalizacije studija, povećanje dostupnosti rizičnog kapitala za pokretanje startupova i prepoznavanje ICT-ja kao vertikalne strateške djelatnosti koja će dobiti istinsku potporu države.
Generacije žrtve obrazovnog sustava
Zatim se osvrnuo na hrvatski obrazovni sustav koji stvara buduće znanstvenike i adresirao mega-problem tzv. superodlikaša. “Hrvatska bi po broju učenika koji su završili osmi razred osnovne škole s ocjenom 5,00 trebala biti daleko ispred Singapura po broju genijalaca”, primijetio je Gledec i kazao kako je takva poruka za učenike izrazito loša na nekoliko razina.
“Kažnjava se svaki, pa i najmanji neuspjeh, i djeci se od ranih nogu šalje poruka da je neuspjeh nešto što treba najoštrije kazniti. Već ih samo jedna zaključena četvorka može onemogućiti u upisu željene srednje škole! Učenicima se šalje poruka da moraju biti najbolji u svemu, što ih zapravo neće učiniti dobrim ni u čemu i onemogućit će im prepoznavanje onoga u čemu su dobri i za što su nadareni”, istaknuo je. Zapitao se i kako je moguće da Hrvatska kao rasadnik superodlikaša postiže ispodprosječne rezultate na PISA testovima.
To, dodao je, pokazuje da obrazovni sustav nužno treba mijenjati. “Da bismo mi na fakultetu vidjeli promjene, treba proći dvanaest godina– osam razreda osnovne i četiri srednje škole, a to su tri izborna ciklusa, za vrijeme kojih će barem jednom doći do promjene vlasti, zaustavljanja reforme i pokretanja nove, s jednakim – nikakvim šansama za uspjeh. Još će mnoge generacije biti žrtve ovakvog sustava, sve dok netko ne shvati da je obrazovanje, kao i obrana, nacionalni interes oko kojeg treba postići konsenzus”, rekao je dekan u prepunoj FER-ovoj dvorani Auditorium Maximum.
Projekti na FER-u vrijedni 3 milijarde kuna
U finalnom dijelu govora, opširno se osvrnuo na Sveučilište u Zagrebu. “Često se volimo pohvaliti kako je naše Sveučilište i najstarije u ovom dijelu Europe, ali tradicija ne znači puno ako smo opterećeni prošlošću i ne gledamo u budućnost. Sveučilište sada više nego ikada mora zauzeti puno aktivniju i važniju ulogu u životu zemlje”, poručio je. FER-ova je kvaliteta, kazao je, prepoznata i izvan granica zemlje.
“S ponosom mogu reći da se na našem fakultetu trenutačno provodi 260 projekata ukupne vrijednosti gotovo tri milijarde kuna. Bez opterećenja državnog proračuna zapošljavamo gotovo 350 zaposlenika – dapače, iz njihovih plaća mi i punimo državni proračun, milijun i pol kuna svakog mjeseca ove godine. Na svaku kunu koju dobijemo od države, još kunu dobijemo iz projektne i istraživačke suradnje”, istaknuo je o svom fakultetu.
‘Moramo pametno zacrtati smjer Sveučilišta’
Iako je dekan FER-a, Gledec se osvrnuo i na stručnjake umjetničkog, društvenog i humanističkog usmjerenja, važnima “kako tehnološki razvoj ne bi postao dehumaniziran i lišen doticaja s čovjekom”. Govorio je o brojnim primjerima suradnje na Sveučilištu u Zagrebu, gdje su u sklopu projekata surađivali upravo s fakultetima umjetničkog, društvenog i humanističkog predznaka. Posebno je naglasio kako se Sveučilište nalazi pred važnom prekretnicom, referirajući se na izbore za rektora koji su na rasporedu u mjesecima iza nove godine.
“Uskoro ćemo birati novo vodstvo koje će odrediti u kojem pravcu će se najvažnija hrvatska visokoškolska obrazovna i istraživačka institucija razvijati u predstojećem razdoblju. Moramo pametno zacrtati smjer razvoja jer će to imati puno širi društveni značaj”, istaknuo je, uputivši otvorenu kritiku na način upravljanja Sveučilištem u proteklih sedam godina, odnosno tijekom dva mandata rektora Borasa.
Propuštene prilike u Borasovih 7 godina
“U prethodnom razdoblju propuštene su brojne prilike da se sveučilište tradicije transformira u poduzetničko sveučilište. ‘Poduzetničko’ u smislu načina razmišljanja i djelovanja, ali i stalne prilagodbe, otvorenosti i suradnje. Sveučilište ne smije živjeti pod staklenim zvonom, samodopadno i oholo se skrivati pod oklopom autonomije skrojene po vlastitoj mjeri i baviti se samim sobom i iznutra izazvanim problemima.
Trebalo bi se baviti realnim izazovima koji mogu dati doprinos gospodarstvu, naravno ne zaboravljajući ni ostale misije sveučilišta, a autonomiju istraživanja i poučavanja prakticirati u sklopu svoje odgovornosti prema društvu koje ga financira. Nažalost, posljednjih sedam godina Sveučilište u Zagrebu propustilo je bezbroj prilika djelovati kao istinski kohezivni faktor među svojim sastavnicama”, kazao je Gledec, dok je njegov govor iz prvoga reda slušao rektor Boras.
Glazbeni broj za rektora: Ak sem ti srčeko ranil
“Ohrabruje nas činjenica da s mnogim fakultetima i akademijama dijelimo viziju razvoja Sveučilišta i da su oni spremni preuzeti odgovornost i pomoći da svi zajedno razvijamo sveučilište kakvo zaslužuju naši studenti, naši istraživači, naši umjetnici, naše gospodarstvo, a posebno svi građani Hrvatske – sveučilište koje je otvoreno, pošteno, čestito, časno, iskreno, pravedno i u kojem vlada ljudski integritet, u kojem se rad prepoznaje i nagrađuje, u kojem se na temelju rada i sposobnosti napreduje i u kojem je bitno što znaš, a ne koga znaš.
ko u rektorskom programu nekog od kandidata ili kandidatkinje prepoznate viziju modernog i otvorenog sveučilišta, okrenutog prema studentima i istraživačima, viziju sveučilišta u kojem je kritika konstruktivna i poticajna i u kojem se kritičare smatra prijateljima, viziju sveučilišta i rektorata kao servisa jakim fakultetima, viziju sveučilišta koje surađuje, spaja i potiče, viziju sveučilišta odgovornog prema društvu koje ga financira, viziju sveučilišta koje je grad na gori – ako to sve prepoznate – znat ćete i koga ćemo podržati da vodi Sveučilište u sljedećim godinama!”, zaključio je.
Nakon njegovog govora, na binu FER-ove Audiotorium Maximum izašao je Kvartet Gubec s, kako su rekli, glazbenom željom dekana. “Nama je naš dekan Gledec rekao da ima želju. On bi zaželil’ puno uspeha i zdravlja gosponu rektoru Borasu s pjesmom Ak sem ti srčeko ranil“, rekli su dečki iz kvarteta i zapjevali. Cijeli Gledecov govor, kao i glazbeni broj za rektora Borasa prema želji dekana FER-a, možete poslušati u videu od 54:22 minute.
