U čitalačkoj pismenosti Hrvatska je na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, u matematičkoj pismenosti na 40. mjestu od 78 zemalja, a u prirodoslovnoj pismenosti na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Porazne rezultate hrvatskih učenika na PISA testovima komentirao je i Boris Jokić.
“Ovi rezultati govore da u prethodnih 13 godina nije došlo do značajnih promjena u našem obrazovanju, što smatram dugoročno vrlo problematičnim za razvoj Hrvatske. Na rezultate utječu različiti čimbenici, od kojih su glavni vezani uz oblike poučavanja, učenja, organizacije nastavnog procesa i vrednovanja. U svemu tome glavnu ulogu igra obrazovna politika koja odbacuje dugoročne promjene i vodi se sitnim interesima”, komentirao je za HRT rezultate testova Boris Jokić.
“To se događa i trenutno sa ‘Školom za život’ jer ovakva reforma neće donijeti pozitivne rezultate. Iz nje su izbačeni svi elementi koji su trebali pomaknuti hrvatsko obrazovanje prema naprijed: novi sustav ocjenjivanja i vrednovanja, objektivnija mjera rada učenika i nastavnika, izbornost u gimnazijama, drugačije strukovno obrazovanje, novi oblici organizacije nastave, naglasak na životnim znanjima i vještinama, posebna rješenja za darovite i učenike s teškoćama.
Sve to zamijenjeno je kozmetičkim promjenama i izrazito nepripremljenim uvođenjem u škole što je rezultiralo time da deseci tisuća učitelja 25.11. skandiraju ‘Dolje Loomen’. Potrebno je vratiti se početnim postavkama Cjelovite kurikularne reforme i zajednički raditi na pripremljenoj primjeni tih cjelovitih rješenja.
Zar nikoga tko vodi ovu zemlju ne zabrinjava što je 31,2% hrvatskih petnaestogodišnjaka matematički funkcionalno nepismeno, a u prirodoslovnoj se taj postotak nepismenih povećao s 17% u 2006. na 25,3% u 2018. Zar nije to razlog da se tome posveti posebna Saborska sjednica umjesto da se razgovara o drugom svjetskom ratu, da se međusobno vrijeđa. Budućnost Hrvatske se nalazi u tim rezultatima – koje će politika uvelike ignorirati ili će ga pokušati upakirati u PR celofan”, smatra Jokić.
“Koeficijente će dobiti, a što je s boljim obrazovanjem?”
“Upravo je okončan dugotrajan štrajk prosvjetnih djelatnika. Osim poruka kako traže koeficijente, u tijeku štrajka čule su se poruke kako se bore i za bolje obrazovanje. Koeficijente će dobiti, a što je s boljim obrazovanjem? Što se može i treba učiniti da se to doista i dogodi i kakvu su poruku sindikati poslali pristajanjem na ponudu Vlade?
(FOTO) Atmosfera s prosvjeda: Ovi transparenti ubadaju gdje naviše boli
Financijski status odgojno-obrazovnih radnika važan je dio promjena u obrazovanju, ali on nije jedini. Ključno je pripremiti škole za promjene. Doći do ljudi. Objasniti im što se želi učiniti. Intenzivno raditi kako bi promijenili način poučavanja te posebice vrednovanja i ocjenjivanja. Također važno je profesionalizirati zanimanja u obrazovanju na način da se tim ljudima da autonomija, ali i da se od njih zahtjeva profesionalnost u obavljanju posla te da ih se odmakne od političkih pritisaka kojima su izloženi.
K tome treba raditi i na uvjetima rada, ali to nije kupovina desetaka tisuća zastarjelih tableta s kineskih skladišta. To je rad na smislenom i sustavnom opremanju škola. Najbolje od svega je da Hrvatska sve to može napraviti, samo da političari shvate da su promjene u obrazovanje sustavne, da je potrebno strpljenje i mudrost, da su vrlo prolazni i trebaju raditi za opće dobro. Hrvatska po svojim potencijalima može biti pri vrhu EU zemalja na PISA ispitivanjima”, zaključio je Jokić za HRT.
