Znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu objavili su rad u kojem su naveli da svaka popušena cigareta smanjuje predviđeni životni vijek za 20 minuta. Ovu tvrdnju potkrijepili su novim podacima koje su povezali s istraživanjem o posljedicama pušenja iz 2000. godine.
Naime pušenje znatno povećava rizik od razvoja raka pluća, a istraživači su htjeli pronaći slikovitu metodu kojom bi potaknuli ljude da prestanu pušiti.
“Htjeli smo prikazati štetne posljedice na način koji će biti jasan i razumljiv, a istovremeno izazvati reakciju. To može biti izazovno”, komentirali su istraživači. Dodali su da je 20 minuta generalizacija, a da kod pojedinaca veliku razliku čine komorbiditeti i učestalost pušenja, prenosi Science Alert.
Zbog pušenja godišnje umire 8 milijuna ljudi
“Epidemiološki podaci pokazuju da je štetnost pušenja kumulativna i da što prije osoba prestane i što više cigareta izbjegne, to će duže poživjeti”, napisali su istraživači.
“Osoba koja puši deset cigareta dnevno ako je prestala pušiti 1. siječnja, za tjedan dana bi mogla sačuvati cijeli dan, do 20. veljače tjedan, a do petog kolovoza čitav mjesec života”, opisali su znanstvenici.
Istraživači naglašavaju da je pušenje uzrok smrti kojeg se najlakše riješiti, a godišnje je odgovoran za više od 8 milijuna smrti u svijetu. “Prestanak pušenja je dobar u svakoj dobi, no što prije osoba siđe s tog ‘dizala smrti’, duže i zdravije može poživjeti”, napisali su znanstvenici.
Liječnik ‘za probavu’ otkrio koje tri namirnice izbjegava jer nisu dobre za zdravlje crijeva
Stanje u Hrvatskoj
Kako piše Hrvatski zavod za javno zdravstvo, pušenje duhana izaziva ovisnost, oštećuje sve organske sustave u organizmu te povećava rizik za više od trideset bolesti. Izloženost duhanskom dimu ugrožava i zdravlje nepušača, a osobito šteti zdravlju djece.
U Hrvatskoj je gotovo svaka treća odrasla osoba pušač, a od bolesti povezanih s pušenjem godišnje umire oko 9.000 ljudi, što je svaka peta umrla osoba.
Prema Europskoj zdravstvenoj anketi iz 2019. godine, 22,1 posto odraslih stanovnika su svakodnevni pušači (25,6 posto muškaraca, 19,5 posto žena), dok 3,6 posto puši povremeno, a 74,3 posto ne puši.
