Mentalne bolesti nisu rijetkost. Postoje neuroze poput anksioznosti i depresije, te su to češći oblici mentalnog oboljenja. S druge strane su teži oblici bolesti poput psihopatije. Dok mnogi vjeruju kako se ljudi s tim oboljenjem nalaze ili u psihijatrijskim ustanovama ili zatvorima, procjenjuje se da je svaka stota osoba psihopat.
Znanstvenici su nedavno otkrili da psihopati dijele sličnosti u strukturi mozga koje se razlikuju od ostatka populacije. Ovo otkriće moglo bi biti ključno za bolje razumijevanje ovog poremećaja ličnosti i načina na koji bi se mogao liječiti.
Studiju su vodili istraživači iz Istraživačkog centra Jülich i RWTH Sveučilišta u Aachenu u Njemačkoj, a uspoređivala je snimke mozga muškaraca kojima je dijagnosticirana psihopatija s onima zdravih dobrovoljaca bez te dijagnoze.
Kod psihopata neka područja u mozgu su smanjena
„Psihopatija je jedan od najvećih rizičnih čimbenika za ozbiljno i trajno nasilje“, pišu istraživači u objavljenom radu. Znanstvenici su ispitali 39 psihopata i velik broj kontrolnih ispitanika. Ispitivanjem su mjerili dvije odrednice psihopatije, međuljudske i emocionalne osobine i impulzivno i antisocijalno ponašanje.
Znanstvenici su zaključili da razlike u strukturi mozga ne utječu na emocionalne osobine, ali da je kod osoba s psihopatijom smanjeno područje mosta u moždanom deblu, talamus, bazalne ganglije i insularni korteks, što utječe na impulzivno i antisocijalno ponašanje.
Istraživanja su pokazala da ova područja mozga upravljaju nevoljnim radnjama te su povezana s emocionalnom obradom, tumačenjem osjetilnih informacija, motivacijom i donošenjem odluka. Drugim riječima, ove funkcije igraju ključnu ulogu u tome kako reagiramo na okolinu.
Jezivi događaji u tramvaju na Savskom mostu: ‘Uvijek oko sedam, u broju sedam’
Antisocijalna i impulzivna mogu biti oblikovana neurološkim obilježjima
Štoviše, mozgovi ispitanih psihopata bili su u prosjeku oko 1,45 posto manji u odnosu na mozgove osoba iz kontrolne skupine. To je teško jednoznačno protumačiti, no moglo bi ukazivati na probleme u razvoju kod osoba koje se klasificiraju kao psihopati.
Riječ je o relativno maloj studiji s ograničenom raznolikošću ispitanika, pa će biti potrebno dodatno istraživanje kako bi se prikupilo više podataka. Rezultati impliciraju da antisocijalna i impulzivna ponašanja kod osoba s psihopatskim osobinama mogu biti u velikoj mjeri pod utjecajem zajedničkih neuroloških obilježja.
Buduće studije mogle bi također uzeti u obzir druge moguće uzroke razlika u strukturi mozga – poput zlouporabe droga ili traumatičnih iskustava – kako bi se jasnije utvrdio odnos uzroka i posljedice.
Može izazvati rizično ponašanje
Rasprava o tome kako točno klasificirati psihopatiju i dalje traje, a obično se govori o osobinama koje se očituju kao kronični nedostatak empatije, manipulativno ponašanje te sklonost impulzivnosti i rizičnom ponašanju.
Iako razina psihopatije može varirati od osobe do osobe, ona također može dovesti do agresivnih i nasilnih postupaka, na što ukazuju i autori najnovijeg istraživanja, a s boljim razumijevanjem tog stanja, možda bismo to mogli promijeniti.
