Povodom obilježavanja Dana mozga, u ponedjeljak 22. srpnja, donosimo niz članaka na tu temu kako bismo upozorili na važnost očuvanja tog organa. Razgovaramo s liječnicima te donosimo iskustva oboljelih kako bismo informirali javnost o prevenciji bolesti, ali i prepoznavanju simptoma na vrijeme kako bi se spriječili fatalni ishodi.
Veza između vježbanja i boljeg zdravlja mozga je dobro utvrđena, ali novo istraživanje sugerira da koristi od vježbanja mogu biti još dugotrajnije, poboljšavajući funkciju mozga kod starijih osoba do pet godina.
Istraživači sa Sveučilišta Queensland u Australiji htjeli su detaljnije istražiti kako održavanje tjelesne aktivnosti može spriječiti demenciju, te posebno koliko je vježbanja potrebno da bi se smanjilo kognitivno propadanje, prenosi Science Alert.
Potrebno je šest mjeseci intenzivnog treninga
Njihovo istraživanje nastavak je na prethodne studije koje su pokazale kako vježbanje može poništiti kognitivno propadanje kod miševa aktiviranjem rasta matičnih stanica, što bi moglo povećati proizvodnju novih neurona u dijelu mozga zvanom hipokampus, koji je zaslužan za učenje i pamćenje.
Otkrili su da ljudi koji intenzivno vježbaju u intervalima barem pola godine dostižu prag za poboljšanje aktivnosti mozga koji čuva kognitivnu oštrinu u narednim godinama. “Šest mjeseci intenzivnog treninga je dovoljno da aktivira promjenu,” kaže neuroznanstvenik Perry Bartlett sa Sveučilišta Queensland.
U studiji je sudjelovala 151 osoba starosti između 65 i 85 godina. Bile su podijeljene u tri grupe za vježbanje tijekom šest mjeseci, raspoređene u grupe za nisko-intenzivni trening (kao što je istezanje), srednje-intenzivni trening (brzo hodanje na traci) i visoko-intenzivni trening (blizu maksimalnog napora na biciklima za vježbanje).
Imali su poboljšanja i ako nisu nastavili vježbati
Koristeći kombinaciju skeniranja mozga i uzoraka krvi, istraživači su mogli mjeriti promjene u mozgu. Samo je grupa koja je radila najintenzivniji trening pokazala znakove kognitivnog poboljšanja odmah nakon programa vježbanja – i dugo vremena nakon toga.
“Pratili smo ih pet godina nakon programa i nevjerojatno, još uvijek su imali poboljšanu kogniciju, čak i ako nisu nastavili s vježbanjem,” kaže neuroznanstvenik Daniel Blackmore sa Sveučilišta Queensland.
Iako skeniranja mozga u kombinaciji s biomarkerima daju dobar uvid u kognitivne sposobnosti, potrebna je detaljnija analiza kako bi se bolje razumjelo kako mozak iskorištava vježbanje.
Vježbanje pomaže protiv demencije
Tim znanstvenika također želi istražiti kako genetski faktori mogu utjecati na ovo. Različiti ljudi različito reagiraju na vježbanje, pa u nekim slučajevima intenzivni trening možda neće biti od velike pomoći.
Ako osjećate slabost, vrtoglavicu i pad koncentracije: Vjerojatno patite od ovog čestog stanja
Međutim, u kombinaciji s ranijim studijama, ovo je još jedan dokaz da se rutine vježbanja mogu koristiti u borbi protiv rastuće stope demencije kod starijih osoba – i da zaštitni učinci mogu trajati duže nego što smo mislili.
“Ako možemo promijeniti tijek starenja i zadržati ljude kognitivno zdravijima dulje s jednostavnom intervencijom poput vježbanja, potencijalno možemo spasiti našu zajednicu od ogromnih osobnih, ekonomskih i društvenih troškova povezanih s demencijom,” kaže Bartlett.
