Građani postaju sve više svjesni svjetlosnog zagađenja, čiji su učinci višestruko štetni. Zbog difuznog svjetla ne može se vidjeti zvjezdano noćno nebo, a jaka svjetlost remeti prirodan ciklus mnogih životinjskih vrsta, koje gube mogućnost orijentiranja u okolišu. Također bljeskovi mogu biti opasni za promet jer odvraćaju pažnju vozača.
Međutim nova istraživanja pokazuju da je problem zapravo puno dublji. Naime, izloženost svjetlu noću može povećati rizik od raznih srčanih problema. Naše tijelo koristi svjetlosne signale kako bi znalo kada je vrijeme za spavanje, a svako narušavanje tog ritma može utjecati na naš cirkadijalni ritam, koji regulira brojne unutarnje procese.
„Svjetlost noću uzrokuje poremećaj cirkadijalnog ritma, što je poznat čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti“, navodi međunarodni tim znanstvenika u novoj studiji koja još nije recenzirana ni objavljena u znanstvenom časopisu, a podijelio ju je portal Science Alert.
Podatke su prikupljali 9,5 godina
Znanstvenici su analizirali podatke 88.905 odraslih osoba koje su nosile senzore na zapešću i tjedan dana bilježile razinu izloženosti svjetlu, uz naknadne zdravstvene preglede u razdoblju od 9,5 godina. Sudionici su bili podijeljeni u skupine prema količini svjetla kojoj su bili izloženi noću.
U usporedbi s polovicom sudionika koji su bili najmanje izloženi svjetlu, onih 10 posto koji su najviše bili izloženi svjetlu noću imali su znatno veći rizik od srčanih problema, uključujući koronarnu bolest, srčani udar, zatajenje srca, fibrilaciju atrija i moždani udar.
Znanstvenici su u obzir uzeli faktore koji utječu na zdravlje srca – poput pušenja, konzumacije alkohola, prehrane, trajanja sna, tjelesne aktivnosti, socioekonomskog statusa i genetskog rizika – kako bi što bolje izolirali učinak izloženosti svjetlu noću.
Udruge upozoravaju: Zbog profita gradska vlast želi kršiti zakon
Dovoljna je i mala promjena
Ova vrsta istraživanja ne dokazuje izravnu uzročnu vezu, već samo snažnu povezanost. No, dovoljno je da se svjetlo noću prepozna kao mogući faktor rizika za kardiovaskularne probleme i da se njegovo izbjegavanje preporuči kao jednostavna mjera za smanjenje tog rizika.
„Povezanost između noćnog svjetla i rizika od zatajenja srca te koronarne bolesti bila je izraženija kod žena, dok je povezanost s rizikom od zatajenja srca i fibrilacije atrija bila izraženija kod mlađih ispitanika“, navode autori studije.
Znanstvenici ističu da mnoge tjelesne funkcije ovise o pravilnim i stabilnim cirkadijalnim ritmovima, od krvnog tlaka do tolerancije glukoze. Njihovo narušavanje, primjerice kod rada u noćnim smjenama, može imati ozbiljne posljedice po zdravlje.
Cirkajdijalni ritam utječe na zgrušavanje krvi
Jedan od mogućih mehanizama je i pojačana sklonost zgrušavanju krvi (hiperkoagulabilnost), koja je već ranije povezana s poremećenim cirkadijalnim ritmom. Ipak, vjerojatno postoji više različitih uzroka za ove povezanosti.
Znanstvenici se nadaju da će buduće studije uključiti podatke o izloženosti svjetlu tijekom duljih razdoblja te više informacija o izvorima svjetla, što bi dodatno poboljšalo razumijevanje ovog fenomena.
