Način na koji govorimo mogao bi skrivati rane znakove Alzheimerove bolesti, što znači da bi se analizom govora ranije moglo otkriti kojim osobama je potrebna terapija koja će usporiti mentalno propadanje.
Jedno istraživanje iz 2023. godine sugerira da kako starimo, način na koji nešto govorimo može biti važniji od samog sadržaja. Istraživači sa Sveučilišta u Torontu smatraju da tempo svakodnevnog govora može biti bolji pokazatelj kognitivnog propadanja nego poteškoće s pronalaženjem riječi.
I mladima i starima može se dogoditi da se ne mogu sjetiti neke riječi koja im je “na vrhu jezika”, no kako starimo, prisjećanje specifičnih riječi postaje sve teže, osobito nakon 60. godine života. Kako bi istražili zašto se to događa, znanstvenici sa Sveučilišta u Torontu zamolili su 125 zdravih odraslih osoba, u dobi od 18 do 90 godina, da detaljno opišu jednu scenu, prenosi Science Alert.
AI algoritmi su uspješno predvidjeli Alzheimer koristeći obrasce govora
Zatim su im prikazane slike svakodnevnih predmeta, dok su istovremeno slušali zvučne zapise koji su im trebali pomoći ili zbuniti. Na primjer, ako su im prikazali sliku metle, zvučni zapis mogao je reći riječ „groom” (koja se rimuje s „broom” – metla), što pomaže mozgu da prizove ispravnu riječ putem rime. No mogli su čuti i riječ poput „mop” (krpa), što ih može zbuniti i kratkotrajno odvesti na krivi trag.
Ispitanici koji su bili brži u prvom zadatku, brže su odgovarali i u drugom, čime su istraživači zaključili da se mozak usporava zbog središnjeg dijela, a ne samo zbog centra za pamćenje.
Neki AI algoritmi u novije su vrijeme čak uspjeli predvidjeti dijagnozu Alzheimerove bolesti s točnošću od 78,5% koristeći isključivo govorne obrasce. Druge su studije otkrile da pacijenti s većim brojem amiloidnih plakova u mozgu imaju 1,2 puta veću vjerojatnost da će pokazivati probleme povezane s govorom, a upravo su amiloidni plakovi jedan od glavnih znakova Alzheimerove bolesti.
Znanstvenike prestrašilo novo otkriće o vremenu: ‘Ako nas pogodi još jedan bit će užasno’
Sporiji govor je povezan sa znakom Alzheimera
Godine 2024., istraživači sa Sveučilišta Stanford proveli su studiju koja je pokazala da su duže stanke i sporiji govor također povezani s višim razinama tau-proteina, još jednim znakom Alzheimerove bolesti.
„To sugerira da promjene u govoru mogu odražavati razvoj Alzheimerove patologije čak i kada još nema očitih znakova kognitivnog oštećenja,” zaključili su autori studije.
