NaslovnicaMagazinLifestyleZagrebačka liječnica otvoreno o ‘čarobnom lijeku’ za mršavljenje: ‘Indikacije treba poštovati’
Zagrebačka liječnica otvoreno o ‘čarobnom lijeku’ za mršavljenje: ‘Indikacije treba poštovati’
Objavio
Mirela Pejaković Levstek
-
Dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo
(Foto: Ronald Gorsic / CROPIX)
U Hrvatskoj su danas dostupni novi lijekovi koji pomažu pacijentima koji se bore s pretilošću i dijabetesom tipa 2. Novi lijekovi za mršavljenje i dijabetes predstavljaju značajan iskorak u razumijevanju i liječenju metaboličkih poremećaja. Oni mijenjaju pristup pretilosti, više se ne promatra samo kao estetski problem, nego kao kronična bolest koju je moguće učinkovito kontrolirati suvremenim, ciljanim terapijama.
Novi lijekovi za mršavljenje, za razliku od primjerice starih lijekova za dijabetes, imaju drugačiji mehanizam djelovanja i veću učinkovitost, stoga ih ne treba poistovjećivati. Internistica, endokrinologinja-dijabetologinja i voditeljica Centra za debljinu, metabolički sindrom i klinički nutricionizam KB Sveti Duh doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo kaže kako su jedno su lijekovi za dijabetes, lijekovi za šećernu bolest tip 2, a drugo su lijekovi za liječenje pretilosti. Naime, kako kaže naša sugovornica, za liječenje dijabetesa postoji čitav niz lijekova poput metformina, pioglitazona, sulfonilureja i ostalih sekretagoga, SGLT2 inhibitora, DPP4 inhibirtora, GLP1 reptor agonista, GLP1-GIP receptor agonista te inzulina. Za liječenje pretilosti na Hrvatskom tržištu trenutno postoje samo orlistat, GLP1 agonisti i GLP1-GIP dvojni agonisti.
„Ako pak želimo međusobno razlikovati lijekove za liječenje pretilosti, odnosno ako govorimo o “starima” i “novima”, tu također postoji gradacija, od najstarijeg GLP1 receptor agonista liraglutida, koji se primjenjuje svakodnevno kao subkutana injekcija, preko GLP1 receptor agonista semaglutida, koji se primjenjuje jednom tjedno, do novog razreda lijekova, dvojnog GLP1 i GIP agonista tirzepatida koji se također primjenjuje jednom tjedno. Svakom inovacijom, krenuvši od tjedne vs dnevne primjene lijekova, pa do dvojnog vs jednostrukog agonizma, dobivamo puno, od suradljivosti pacijenata, jednostavnosti primjene, do veće snage molekula lijeka s povoljnijom dinamikom djelovanja te većim brojem ciljanih tkiva i organa u kojima ostvaruju svoj učinak“, pojašnjava doktorica Liberati Pršo.
Doc. dr. sc. Ana Marija Liberati Pršo (Foto: KB Sveti Duh)
Ne postoje jeftinije generičke verzije ove vrste lijekova
Postavlja se pitanje zašto je ova vrsta lijekova još uvijek tako skupa i nedostupna dijelu pacijenata u Hrvatskoj. Kako kaže doktorica Liberati Pršo brojni razlozi utječu na formiranje cijene pojedinog lijeka. „Noviji lijekovi za liječenje pretilosti pripadaju skupini tzv. bioloških lijekova koji se proizvode u strogo kontroliranim uvjetima, a u čiji su razvoj uložena ogromna sredstva te ih. to čini skupljim od klasičnih sintetskih lijekova. Put razvoja od kandidata za neku indikaciju do lijeka dostupnog u kliničkoj praksi zahtijeva brojna pretklinička i klinička ispitivanja koja podrazumijevaju ogromne troškove, a bez garancije da će određena molekula postati i lijek plasiran na tržište.
Novi lijekovi za liječenje pretilosti su inovativna skupina lijekova koja je zaštićena patentom te ne postoje jeftinije generičke verzije. Ukratko, na visoku cijenu lijekova najčešće utječu visoki troškovi znanstvenog i tehnološkog razvoja te ograničena konkurencija“, pojašnjava naša sugovornica.
Koristi od ovakve vrste lijekove su višestruke. „Inkretini i dvojni inkretini dovode do poboljšanja (pa čak i normalizacije) lipidnog profila, do pada (pa čak i normalizacije) krvnog tlaka, do “odmašćivanja jetre”, do smanjenja rizika od pretjeranog zgrušavanja krvi, gomilanja aerosklerotskih plakova i nastanka trombova / začepljenja krvnih žila koja dovode do srčanog i moždanog udara. Također, ovi lijekovi smanjuju odnosno neutraliziraju kroničnu upalu koja nastaje uslijed pretilosti“, kaže doktorica Liberati Pršo.
Mnoge osobe koje boluju do dijabetesa ne uspijevaju dobro držati bolest pod kontrolom, iako postoje moderni lijekovi. To što moderni lijekovi postoje, ne znači i da ih ljudi koriste, kaže naša sugovornica. „Statistika pretilosti je lijep primjer kako kliničke tako i javnozdravstvene inercije: od 100 ljudi s pretilošću svega 40 ljudi ima postavljenu dijagnozu (da, pretilost je bolest, kronična, upalna, progredirajuća bolest s višestrukim komplikacijama, i prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti dodijeljena joj je šifra E66), a svega 13 % ljudi ima propisan lijek za liječenje pretilosti. U dijabetesu situacija nije bitno drukčija. Iako je dijabetes, za razliku od debljine, jasno prepoznat kao ozbiljna kronična bolest, od 100 ljudi koji od njega boluju, dijagnozu ima postavljeno svega njih 60, od čega niti polovica nema propisane moderne lijekove. Dodatno, valja naglasiti kako se kod pacijenata s kroničnim bolestima često susrećemo s manjkom discipline, padom motivacije kroz vrijeme, slabom adherencijom i suradljivošću“, pojašnjava doktorica Liberati Pršo.
“Sveto Trojstvo” dobre kontrole dijabetesa su prehrana, tjelovježba i redovite kontrole, kaže naša sugovornica. Dodaje kako novi lijekovi za mršavljenje mogu pomoći ne samo u liječenju dijabetesa nego i u sprječavanju da se bolest uopće razvije. „Ukoliko se uvedu na vrijeme, primjenjuju kontinuirano te ih prati promjena životnih navika, uz inkretine i dvojne inkretine (GLP1 i GLP1/GIP agoniste) do razvoja dijabetesa najvjerojatnije neće nikad niti doći. Brojna istraživanja pokazuju kako, čak već u fazi kada se razvio predijabetes, primjena ovih lijekova može zaustaviti progresiju bolesti u dijabetes, ali i dovesti do potpunog izlječenja.
Nemojmo, naime, zaboraviti kako pretilost putem upalnih i metaboličkih mehanizama / poremećaja dovodi do razvoja niza komplikacija i bolesti poput dijabetesa, metaboličkog sindroma, neplodnosti, osteoartritisa, apneje pa čak i razvoja nekih vrsta karcinoma. Liječenjem pretilosti događa se upravo obratno, kod značajnih gubitaka na tjelesnoj masi (poput gubitka 20-25 % tjelesne mase) dolazi do potpune regresije i izlječenja gotovo svega navedenog“, kaže doktorica Liberati Pršo.
Velika pomama za „čarobnim lijekom“ Ozempicom dogodila se nakon što su ga slavne osobe koristile za mršavljenje i koristeći ga izgubili po deset i više kilograma u kratkom roku. Taj trend je stigao i u Hrvatsku, no postavlja se ipak zdravstveno pitanje. Naime, nije dobro da osobe koje nemaju dijabetes koriste lijekove poput Ozempica, naime kao i kod svih lijekova postoje nuspojave.
„Navedeni lijek je lijek za dijabetes. Semaglutid u dozi od 1.0 mg. Ispitan u znanstvenim programima / studijama na pacijentima s dijabetesom. Registriran isključivo za liječenje dijabetesa. Proizveden u količinama potrebnim za bolesnike s dijabetesom. I tu priča staje. Na dijabetesu. Na 1,0 mg lijeka tjedno.
Za liječenje debljine registrirani su drugi lijekovi: liraglutid, semaglutid u dozi od 2,4 mg i tirzepatid. Ispitani u znanstvenim programima / studijama na pacijentima s pretilošću. Registrirani isključivo za liječenje pretilosti. Proizvedeni u količinama potrebnim za bolesnike s pretilošću. Indikacije treba poštovati. Kao i studije provedene na određenoj molekuli“, pojašnjava naša sugovornica.
Dodaje kako se nuspojave mogu javiti kod primjene bilo kojeg lijeka, od antibiotika i analgetika, preko antihipertenziva i statina, do antidepresiva i anksiolitika. I svi se svakodnevno propisuju u ogromnim količinama, redovito koriste, kronično primjenjuju, pa se oko toga ne radi nikakva drama niti panika.
„Stoga, iskreno, ne vidim razlog stalnoj hipertrofiji priče o nuspojavama baš na lijekove za liječenje pretilosti i lijekove za liječenje dijabetesa. Naravno da ih ima, isto kao i na sve druge lijekove.
One su rijetke, najčešće blage i prolazne, ukoliko se lijekovi primjenjuju racionalno, u najmanjim učinkovitim dozama uz pomno kliničko praćenje te ono najvažnije, nakon detaljne obrade i pregleda svakog pojedinog pacijenta, uz individualizaciju pristupa“, zaključuje Internistica, endokrinologinja-dijabetologinja i voditeljica Centra za debljinu, metabolički sindrom i klinički nutricionizam KB Sveti Duh doc. dr. sc. Ana-Marija Liberati Pršo.