Svjetski dan astme obilježava se svake godine prvog utorka u svibnju s ciljem podizanja svijesti o astmi, njezinom utjecaju na živote oboljelih te važnosti pravilnog liječenja i prevencije. Ovaj dan organizira Globalna inicijativa za astmu (GINA), a podržavaju ga brojne zdravstvene ustanove, udruge pacijenata i stručnjaci diljem svijeta.
Svjetski dan astme važan je podsjetnik da život s ovom bolešću nije uvijek jednostavan no uz pravilnu terapiju, edukaciju i podršku moguće je voditi ispunjen, aktivan i zdrav život. Disanje je osnovna životna funkcija, a za milijune ljudi ono je svakodnevna borba.
Astma je kronična upalna bolest dišnih puteva koja uzrokuje ponavljajuće napade otežanog disanja, kašlja, piskanja u prsima i osjećaja pritiska u plućima. Simptomi se mogu pogoršati noću ili tijekom fizičke aktivnosti, a često ih pokreću okidači poput alergena (prašina, pelud, dlake kućnih ljubimaca), zagađenog zraka, dima cigareta, hladnog zraka ili virusnih infekcija.
Teško disanje, kašalj, „struganje“ u plućima
U svijetu od astme boluje oko 260 milijuna ljudi, a godišnje od te bolesti umre oko 450 tisuća osoba. U Hrvatskoj astmu ima više od 200 tisuća ljudi, a čak polovica njih ne uspijeva učinkovito držati bolest pod kontrolom. Svake godine u Hrvatskoj se dijagnosticira oko 12 tisuća novih slučajeva astme.
„Astma je kronična bolest koja nastaje u djetinjstvu do pete godine. U svijetu boluje od jedan do pet posto ljudi, skoro 300 milijuna ljudi. Astma je dosta proširena, kronična bolest, a radi se o upali koja nije nastala zbog virusa ili bakterija ili nečeg drugog, nego zbog alergijskih procesa. A alergije mogu biti na bjelančevine, peludi trava, stabala, korova, grinja, pljesni, a astma može nastati i zbog drugih pokretača poput hladnoće, topline, emocije.
To su pokretači koji mogu pokrenuti proces stezanja, upale u dišnim putevima, stvaranje sluzi koja zatvara dišne puteve tako da kapacitet pluća je lošiji i smanjuje se. Pacijenti teško dišu, kašlju, osjećaju struganje u plućima i takvi pacijenti trebaju pomoć odmah“, kaže doktor Boro Nogalo iz Poliklinike Drinković.
Stanovnici zagrebačkog kvarta očajni: ‘Zar moram dijete voziti u Dubravu zbog temperature’
Ambulante su pune pacijenata koji teško dišu
Iako se astma ne može u potpunosti izliječiti, pravilnom terapijom i izbjegavanjem okidača bolest se može držati pod kontrolom. Ključno je redovito uzimanje propisane terapije najčešće inhalacijskih lijekova koji smanjuju upalu i šire dišne puteve te praćenje simptoma. Edukacija pacijenata o pravilnoj upotrebi inhalatora i prepoznavanju znakova pogoršanja bolesti igra važnu ulogu u sprečavanju ozbiljnih napada. „Danas, kada lete sve moguće vrste peludi trava i stabala i iza ljeta korova po zraku, ambulante su pune pacijenata koji se guše, otežano dišu, kašlju, osjećaju da im nedostaje zraka, jedan jako ružan osjećaj. Puno je intervencija pogotovo sada u proljeće“, kaže naš sugovornik.
Nekontrolirana astma može ozbiljno narušiti kvalitetu života, ograničiti fizičku aktivnost, utjecati na školovanje i posao te u težim slučajevima dovesti do hospitalizacija. Upravo zato je iznimno važno bolest na vrijeme prepoznati, redovito pratiti stanje i imati individualizirani plan liječenja.
„Astma je najčešća do pete godine života, iza pete godine taj proces koji je bio na donjim dišnim putevima se nastavlja na gornjim kao rinitis. Astma ostaje vječno, međutim organizam oko puberteta sam nađe mehanizam obrane, tako da je poslije puno lakše. No, ona kada se jednom stvori astmatični napad se može pokrenuti bilo kad i takvi pacijenti koji su imali u djetinjstvu astmu mogu kasnije imati određenih problema. Organizam uspijeva tolerirati alergene i uz moćne lijekove koji danas postoje, uz lijekove koji preveniraju astmatične napade… Ako je netko alergičan na pelud, prije proljeća počnu uzimati kontinuirana terapije i onda ne dolazi do simptoma i velikih problema, onda takvi pacijenti na završavaju u hitnim ambulantama“, pojašnjava doktor Nogalo.
Astma je dugotrajna bolest
Zahvaljujući modernoj terapiji i boljoj svijesti o astmi, sve više oboljelih danas može živjeti kvalitetan, aktivan život uključujući sport, putovanja i svakodnevne aktivnosti bez straha od gušenja. „Astma je dugotrajna bolest, ona se dugotrajno liječi… Izuzetno je važno komunicirati sa svojim terapeutom i liječnicima, kako bi prošli sve te astma škole, pogotovo djeca, kako prepoznati kada uzeti lijek koji proširuje dišne puteve da ne dođe do astmatičnog napada i kako uzimati terapiju. Isto tako važno je uzimati terapiju na pravilan način, jer ako vi koristite pumpicu na krivi način ona nema nikakvog efekta“, kaže naš sugovornik.
Osim lijekova, važnu ulogu ima i promjena životnih navika, redovito prozračivanje prostora, izbjegavanje duhanskog dima, smanjenje izloženosti alergenima te održavanje optimalne tjelesne težine.
„Jako je važno za astmatičare da u ovo vrijeme kraja zime, proljeće, ljeto da kada je vani sunčano, vjetrovito, kada ima puno čestica u zraku, bilo bi dobro boraviti u kući. Kada se astmatičari vraćaju iz igre, škole, itd. trebaju se presvući, istuširaju, operu kosu, da ne suše rublje vani, da se prozori zatvore, da se koristi klima. Mora se kontrolirati okoliš i način kako spriječiti da dođe do astmatičnog napada“, zaključuje doktor Nogalo.
