U subotu 16. studenog obilježava se Međunarodni dan tolerancije. Tolerancija predstavlja vrijednost koja se odnosi na razumijevanje i uvažavanje različitosti društva u kojem živimo i jedan je od preduvjeta za ostvarivanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije. Ona je pokazatelj nesebičnosti ne samo pojedinca, već i cijelog društva, i treba je njegovati.
Mnoge društvene skupine često su diskriminirane, od vjerskih i nacionalnih manjina do lgbtq ljudi, umirovljenika i siromašnih. Treba pronaći razumijevanja za svakog tko je različit i pružiti svima jednaku priliku.
U Hrvatskoj su zbog ratne povijesti koja je mnogima duboko urezana u sjećanje Srbi često stigmatizirani. O tome smo razgovarali s članovima Inicijative mladih za ljudska prava, koji smatraju da stigmatizacija ne jenjava.
‘Diskriminaciju provode i institucije’
I dalje su relativno česti napadi i provokacije na nacionalnoj osnovi, a kako nam pišu iz Inicijative, smatraju da diskriminaciju provode i državne institucije. “Tu se radi, na primjer, o neprocesuiranju počinioca zločina nad srpskim civilnim stanovništvom tijekom rata u Hrvatskoj te političkom utjecaju na te procese, o pristranom i neadekvatnom obeštećenju civilnih žrtava srpske nacionalnosti i otežavanju procesa za ostvarivanjem prava, otežavanju procesa povratka otuđene ili nadoknade oštećene imovine povratnicima srpske nacionalnosti, ali i o praksi odvajanja hrvatske i srpske djece u školama (poznato kao koncept ‘dvije škole pod jednim krovom’”, navode iz Inicijative.
Također kao problem navode i polarizirajuće narative koje koriste političari, a koji predstavljaju Srbe kao neprijatelje kojima ne treba vjerovati. Inicijativa navodi nekoliko slučajeva u kojima aktualna politika utječe na stigmatizaciju Srba, kao što je politički pritisak na tjednik Novosti i na direktora JUSP-a Jasenovac koji je podnio ostavku. “Hrvatskom društvu šalju vrlo jasno i problematičnu poruku – u redu je diskriminirati i stigmatizirati Srbe u Hrvatskoj i ako to radite, nećete naići na sankcije”, upozoravaju iz Inicijative.
Pitali smo mogu li Hrvati i Srbi živjeti u besprijekornim odnosima, budući da se između Hrvatske i Srbije često javljaju trzavice i da su odnosi i gotovo trideset godina nakon rata napeti. “Tenzije između Hrvatske i Srbije su isto tako vrlo jasan i kontinuirani trend. Nekad se te tenzije (naočigled) smire, a onda opet eskaliraju. Iako je kakva-takva međudržavna suradnja, posebice kad je u pitanju nasljeđe ratova 1990ih (npr. pronalazak nestalih), izuzetno važna i za unutardržavnu društvenu situaciju i odnose Srba i Hrvata u Hrvatskoj, tenzije između Hrvatske i Srbije nisu najveći uzrok loših odnosa Hrvata i Srba u Hrvatskoj“, smatraju iz Inicijative.
Susjedi bijesni zbog HRT-ove emisije: ‘To su pozivi na ubojstvo našeg predsjednika’
‘Moraju naučiti – učiti’
Iz Inicijative smatraju da je najveći uzrok ovo prethodno istaknuto, sistemska i sustavna diskriminacija Srba, polarizirajući narativi i izostanak reakcija i sankcija za isto. No ističu kako je dobra vijest da je rješavanje tog unutardržavnog problema puno lakše nego onog međudržavnog u kojem postoji još jedna strana koja predstavlja čimbenik koji se teže kontrolira. Smatraju da se unutardržavni problem kojeg imamo može krenuti rješavati vrlo lako, samo je za to potrebna politička volja koja je, kako kažu, nedovoljna, a nekad i potpuno izostaje, zadnjih 30 godina.
“Hrvatski građani moraju naučiti – učiti. Moraju naučiti educirati se o ovim problemima te odnosu tih problema i nasljeđa i Drugog svjetskog rata i ratova 1990.-ih, istraživati, kritički analizirati i pristupati informacijama time ne pristajući na pasivno upijanje polarizirajućih narativa iz medija, od političara, ali i obrazovnih institucija. Nevladine organizacije imaju mogućnost pružiti tu vrstu ‘učenja’, omogućiti pristup obrazovanju i alternativnim narativima koji će poticati toleranciju i zagovarati odgovornost, sankcioniranje i prevenciju netolerancije”, upozoravaju iz Inicijative.
Smatraju da nevladine organizacije već uveliko rade na tome, no da je bitno poticati i međusektorsku suradnju kako bi doprli do što većeg broja građana, posebice mladih. “Tek ćemo tako moći početi mijenjati institucije i pozivati i njih i medije na odgovornost za
poticanje (ili ne prozivanje i sankcioniranje) diskriminacije i stigmatizacije – kako Srba, tako i stranih radnika, osoba s invaliditetom, žena”, zaključuju iz Inicijative.
