Topli dani, zelene livade i nevidljiva prijetnja: Pripazite jer može doći do opasnih posljedica

Zelenilo u Zagrebu, ilustracija (Foto: Darko Tomas / CROPIX)

Topli proljetni dani i bujna zelena priroda mame nas van, na šetnje šumskim stazama, piknike u parku ili izlete na omiljena izletišta. Svjež zrak, miris cvijeća i cvrkut ptica stvaraju savršenu atmosferu za opuštanje i uživanje na otvorenom. No, s dolaskom toplijih dana i buđenjem prirode, bude se i krpelji, sitni, ali potencijalno opasni stanovnici zelenih površina. Kako bi boravak u prirodi ostao siguran i bezbrižan, važno je znati gdje se krpelji skrivaju, kako se zaštititi od njihovih ugriza i što učiniti ako do kontakta ipak dođe.

Krpelji su sitni člankonošci koji spadaju u skupinu paučnjaka, a razlikuju se od kukaca po izgledu i biološkim osobinama. Hrane se krvlju ljudi i životinja te mogu prenositi razne zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama, pojašnjava prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti NZJZ „Dr. Andrija Štampar“. U Hrvatskoj je najčešći šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Najaktivniji su u proljeće i rano ljeto (travanj do lipanj), a u manjoj mjeri i početkom jeseni. Zimi ih se može naći samo ako su temperature visoke, a nema snijega. Krpelji se skrivaju u niskom raslinju do jednog metra visine, grmlju, šikarama, rubovima šuma, uz staze, u vrtovima i na izletištima, kaže primarijus Kosanović Ličina.

Krpelj (Foto: Pixabay)

Krpelji mogu prenijeti opasne bolesti

Krpelji se skrivaju na travi, granama i lišću, čekajući da naiđe toplokrvni domaćin – životinja ili čovjek. Njihove noge su građene tako da se lako prihvate za životinjsko krzno ili ljudsku odjeću. Kada se jednom zakače, krpelj može satima hodati po tijelu tražeći pogodno mjesto za ubod, pojašnjava naša sugovornica. Samo probadanje kože traje oko deset minuta i ne osjeća se jer krpeljeva slina sadrži tvari koje djeluju poput anestetika. Krpelji su značajni kao prijenosnici zaraznih bolesti.

U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze, pojašnjava primarijus Kosanović Ličina. Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o „prirodnim žarištima“, područjima gdje ima zaraženih krpelja.

Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba, ali i ostalim dijelovima sjeverne kontinentalne Hrvatske.

Zagrepčanka iznenada dobila opasnu bolest: ‘Ruke su mi trnule, budila sam se noću’

Prije odlaska u prirodu zaštite djecu i sebe

U Nastavnom zavodu „Andrija Štampar“ savjetuju kako smanjiti mogućnost uboda krpelja kod djece. Prvo odabrati odgovarajuću odjeću, naime preporuča se da dijete nosi majice dugih rukava, hlače i čarape, kako bi što veća površina kože bila pokrivena. Preporuča se nošenje odjeće svjetlijih boja, kako bi se krpelj lakše uočio.


Osim toga djeca trebaju nositi zatvorenu obuću te treba koristiti repelenate protiv uboda insekata. Repelent protiv uboda insekata koji sadrži DEET ili pikaridin nanosi se na izloženu kožu kako bi se smanjio rizik od uboda krpelja. Nadalje, treba izbjegavati područja zaražena krpeljima ukoliko je moguće: krpelji se najčešće nalaze u travnatim područjima i u grmlju (do visine 1 metra) pa je najbolje kloniti se tih područja ili ostati na označenim stazama kada dijete boravi u prirodi.

Prilikom igre u prirodi, ne ostavljati robu na travi, ne valjati se po travi, ne ležati u travi, ne provlačiti se kroz grmlje. Obavezno treba provjeriti ima li krpelja: nakon što ste proveli vrijeme u prirodi, po dolasku u kuću, provjerite ima li krpelja na tijelu djeteta. Nošenu odjeću treba oprati, dijete otuširate i oprati kosu i ponovno provjeriti vidite li krpelja na tijelu. Posebnu pozornost treba obratiti na tjeme, iza ušiju i oko pojasa, prepona, pazuha i koljena te pažljivo ukloniti krpelja, sukladno preporukama.

Nakon boravka u prirodi treba pregledati kožu (Foto: Pixabay)

Savjet kako ukloniti krpelja

Ako primijetite krpelja na koži, treba ga odmah pažljivo ukloniti pincetom za čupanje dlačica. To znači da ga treba pincetom uhvati što bliže koži i polako izvući ravnim potezom, pazeći da ga se ne zgnječi kako ne bi ostali dijelovi u koži, što može izazvati infekciju. Ako je teško precizno uhvatiti krpelja, može pomoći povećalo.

Nikako ga nemojte mazati alkoholom, uljem, mastima ili pokušavati spaliti, naime time se može izazvati da ispusti zarazni sadržaj u kožu.

Krpelje se također ne smije dirati golim rukama. Nakon uklanjanja, mjesto uboda treba dezinficirati antiseptikom. Osobi koju je ugrizao krpelj treba objasniti moguće simptome infekcije, kako bi na vrijeme prepoznala ako dođe do problema.